Crna Gora u zoni galopirajuće inflacije

Crna Gora u zoni galopirajuće inflacije

18/06/2022

Crna Gora je od aprila 2022. godine ušla u zonu dvocifrene ili galopirajuće inflacije, kada su cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju bile u prosjeku više za 11,2% u odnosu na april 2021. godine. Trend povećanja cijena nastavljen je i u maju kada je zabilježena inflacija od 11,7 % u odnosu na maj prošle godine, čime prosječna godišnja stopa inflacije za prvih pet mjeseci 2022. godine iznosi 9%. Ovo je najveća godišnja inflacija u posljednjih 15 godina.

Pored ovoga, zabrinjavajuća je i činjenica da se inflacija u Crnog Gori veća nego u Eurozoni što do sada najčešće nije bio slučaj. Prema posljednim zvaničnim podacima, cijene kod nas su u prosjeku više za  11,7% u maju 2022.godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su u istom periodu u Eurozoni povećane u prosjeku za 8,1%. Dakle inflacija kod nas nije samo “uvezena” kako se to najčešće objašnjava, odnosno nije samo proizvod pandemije i rata u Ukrajini, već jedan njen dio jeste internog karaktera.

Ovo su ključni zaključci drugog dijela istraživanja “Uticaj COVID-19 na demografska, ekonomska i finansijska kretanja u Crnoj Gori” koje su, u okviru projekta “Akcija”, u pripremili Društvo statističara i demografa Crne Gore (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT). “Akcija” ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo. Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva.

Činjenica da cijene u Crnoj Gori rastu po dvocifrenoj stopi u 2022. govori da je životni standard građana/ki sa najnižim dohotkom najviše ugrožen. Ovo dodatno zabrinjava budući da je stopa rasta cijena hrane, pića, usluga prevoza i farmaceutskih proizvoda značajno veća od procječne inflacije a ovi proizvodi čine 50% potrošnje prosječnog domaćinstva u Crnoj Gori.

Ilustacije radi cijene hrane su aprilu 2022. godine u prosjeku bile veće za 25,3% nego u periodu prije pandemije dok je u Eurozoni ovo uvećanje 10,4%. Cjene bezalkoholnih pića su veće za 12, dok je u EU ovo povećanje 7,7%.

Iako je još uvijek rano za preciznije određivanje ključnih unutrašnjih faktora inflacije, sa velikom vjerovatnoćom se može zaključiti da su smanjenje BDP-a u sektoru poljoprivrede od 6,2% u 2021, rast agregatne tražnje izazvan početkom primjene poreske reforme „Evropa sad“,  rast inflatornih očekivanja kao i rast troškova proizvodnje domaće prehrambene proizvodnje potencijalno najviše uticali na ovu pojavu.

Iako je za rješavanje ove vrste problema nema čarobne formule, naročito u ekonomiji tipa naše, Vlada Crne Gore treba formirati svojevrsnu kriznu grupu u kojoj bi se, pored njenih predstavnika našli i predstavnici Centralne banke Crne Gore i koja bi na redovnoj bazi razmatrala pojavu inflacije i predlagala “pakete mjera” tj. različite mjere poljoprivredne, socijalne, fiskalne, ekonomske i drugih važnih politika koje bi bile usmjerena na dugoročno zaustavljanje inflacije. Ovaj proces je potrebno raditi uz stalnu koordinaciju sa Skupštinom Crne Gore jer bi mnoge od ovih mjera zahtijevale i brze zakonodavne intervencije.

Posljednji izvještaj o kretanju/stabilnosti cijena Centralne banke Crne Gore, kao nadležne institucije za održavanje stabilnosti cijena, objavljen je za treći kvartal 2021.godine. Međutim, smatramo da se analize ovoga tipa moraju, u uslovima ovako brzih promjena, raditi mnogo češće kako bi donosiocima odluka a i javnosti ove pojave bile što jasnije. Usvojene su izmjene i dopune Zakona o akcizama, kao i Zakon o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, čija primjena se očekuje u narednom periodu, dok su u toku izmjene i dopune Zakona o PDV-u i akcizama. Međutim,  inflacija se ne može na dugi rok suzbiti ovim administrativnim tj. isključivo intervencionističkim mjerama, bez  strukturnih reformi.

Kompletnu analizu možete naći na linku.

Gordana Radojević, izvršna direktorica DSD-a

Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a