Državna izborna komisija – neuspjeli eksperiment

CDT poziva političke partije da pokrenu hitan dijalog o novom rješenju za stvaranje nezavisne institucije Državne izborne komisije (DIK) i donošenju Zakona o izbornoj administraciji koji bi se uredio rad ključnog organa za sprovođenje izbora.

CDT pozdravlja najnovije izjave koje su dali različiti akteri u pravcu afirmisanja početka ovog dijaloga, ali smatramo da je krajnji momenat da partije ostave po strani svoje političke strategije i taktike i da se konačno okrenu onome što je nesumnjivi interes crnogorskog društva – stvaranje boljeg okvira za fer izbore.

Izborna administracija je samo jedan od problema koji se mora riješiti prije izbora i mi danas predstavljamo rješenje za uspostavljanje nezavisne institucije. U saradnji sa Ambasadom Holandije uradili smo predlog praktične politike “Državna izborna komisija u Crnoj Gori – neuspjeli eksperiment”.

Iako se na prvi pogled čini da vremena do oktobra 2020. imamo napretek, to zapravo nije istina.

Ako uzmemo u obzir da treba pripremiti donošenje novog zakona koji zahtijeva kvalifikovanu većinu (koji je samo jedan dio neophodnih promjena), usvojiti nove podzakonske akte, raspisati konkurse za nove članove, obezbijediti potrebne resurse za rad institucije i ostaviti joj makar 12 mjeseci za pripremu izbornog procesa i uhodavanje – jasno je da se sa ovim procesom mora krenuti odmah.

I ne može biti ništa negativnije za demokratiju u Crnoj Gori od toga da institucija bez integriteta sprovodi i naredne izbore i toga svi politički akteri moraju biti svjesni.

Podsjećamo da se u Crnoj Gori od uvođenja višestranačkog sistema traga za efikasnim modelom rada izborne administracije i nijedan dosadašnji model nije doveo do stvaranja „izborne vlasti”, koja autoritetom jake institucije brani demokratske principe i povećava povjerenje građana u izborni proces.

Aktuelna DIK-a je u posljednjem izbornom ciklusu je u nekim oblastima rada pravila korake naprijed, ali su koraci nazad bili znatno veći.

Nedostatku transparentnosti, upitnoj nezavisnosti, jasnoj politizovanosti i neizgrađenim kapacitetima DIK je pridodala i donošenje odluka čija je etičnost, ali i zakonitost, u najmanju ruku problematična.

Tako smo imali situaciju da opozicija ne glasa za opozicione prijedloge u trenutku kad ima većinu u sastavu komisije, već bojkotuje sjednice. Onda su predstavnici vladajućih stranki na to odgovorili tako što su uveli pravilo da se ne odlučuje većinom proširenog nego stalnog sastava, što je suprotno pravilima i procedurama.

Slikovit je i primjer i da je DIK-a prihvatala izjave od notara da su birači glasali, iako se njihovi potpisi ne nalaze u štampanom izvodu iz biračkog spiska koji se popunjava na biračkom mjestu.

Koprivica na pres konferencija (Foto: CDT)
Kako DIK-a sada radi?

Da DIK-a ne ispunjava svoju misiju, o čemu godinama govori CDT, potvrđuje i analiza o važnim segmentima njenog rada.

Kroz 36 kriterijuma pratili smo nezavisnost, kapacitet, informisanje i transparentnost, i zaključili sljedeće:

Nezavisnost ne postoji i u toj oblasti DIK zadovoljava samo 21% kriterijuma koji su zasnovani na međunarodnim standardima.

DIK nije nezavisna – niti od političkih partija, niti od izvršne i zakonodavne vlasti. Većina njenih članova se imenuje na prijedlog političkih partija, nakon svakih sprovedenih izbora, a članovi DIK su i visoki funkcioneri Vlade i Skupštine Crne Gore. Kriterijumi i procedura za izbor predsjednika DIK-e ne pružaju garancije stručnosti i političke nepristrasnosti izabranog lica. Način izbora, trajanja mandata i način razrješenja ne garantuju postojanost i stabilnost ove institucije, i ne štite njene članove od arbitrarnih smjena. Ovo DIK čini institucijom koja je potpuno kontrolisana od strane politike.

Kapaciteti DIK-e se tek grade i u tom segmentu ova institucija ispunjava 28% kriterijuma. 

DIK je nakon niza godina neaktivnosti počela da izgrađuje kapacitete svoje službe. Počelo se sa sprovođenjem obuka za zaposlene i niže nivoe izborne administracije, kao i kampanja edukacije birača. Obuhvat programa obuka je još uvijek nedovoljan, uključuje mali broj tema i korisnike isključivo iz izborne administracije, ne obuhvatajući partije, kandidate, medije i NVO. Pomenute aktivnosti sprovode se uz donatorsku i stručnu podršku međunarodnih organizacija, i neizvjesna je njihova održivost nakon zaključenja projekata. DIK je unaprijedila svoje ICT kapacitete, ali se i dalje oslanja na podršku službe Skupštine Crne Gore.

Kada je u pitanju informisanje DIK zadovoljava 40% indikatora. 

Iako na internet stranici DIK-e postoje zakoni i podzakonski akti u kojima su sadržana pravila kojima se utvrđuju prava građana u izbornom procesu, DIK ne posvećuje dovoljnu pažnju informisanju birača. DIK ne pruža informacije o alternativnim načinima glasanja, informacije od važnosti za glasanje osoba s invaliditetom, informacije za birače koji borave u inostranstvu, niti informacije o tome šta predstavlja izborne nepravilnosti i uputstva kako se žaliti u slučaju povrede izbornih prava. Jedino što DIK ima na internet stranici su informacije o proceduri glasanja, kroz materijale nastale u okviru međunarodno podržanog projekta.

Kada je u pitanju transparentnost DIK-a zadovoljava oko 45% kriterijuma

DIK je nakon izbora 2016. godine tehnički unaprijedila svoju internet stranicu, ali se na njoj i dalje ne mogu naći neke od najvažnijih informacija o njenom sastavu, odlukama i aktivnostima. Poseban problem predstavlja odsustvo obaveze objavljivanja izvještaja o radu. Imajući u vidu manjak informacija na internet stranici, zatvorenost sjednica za medije i loša komunikacija s njima, te uskraćivanje informacija posmatračima – može se zaključiti da DIK ne omogućava u dovoljnoj mjeri nadzor javnosti nad njenim radom.

Kako unaprijediti rad izborne administracije?

Kako bi se postojeće stanje konačno promijenilo, CDT je pripremio predlog praktične politike i preporuke za stvaranje nezavisne izborne institucije.

S obzirom na to da rad izborne administracije nije regulisan posebnim zakonom već je dio Zakona o izboru odbornika i poslanika, smatramo da bi Zakon o izbornoj administraciji doprinio ozbiljnijem tretiranju DIK-e i umnogome pojednostavio primjenu sadašnjih odredbi.

DIK-a treba da bude sastavljena od članova koji zadovoljavaju strogo postavljene uslove stručnosti i političke nepristrasnosti.

Broj članova treba značajno redukovati – dovoljno je 5-7 članova stalnog sastava (uključujući i predsjednika) uz odgovarajuću tehničku službu.

Trebalo bi promijeniti i način izbora članova DIK-e – po ugledu na Sudski ili Tužilački savjet moglo bi se formirati tijelo koje bi biralo članove DIK-e i OIK-a ili bi ih birao nadležni skupštinski odbor, uz uvođenje kvalifikovane većine za izbor, kako bi se spriječila dominiacija jedne političke opcije.

Kandidati za članove DIK-e trebalo bi da imaju diplomu fakulteta društvenih nauka, najmanje 10 godi – na radnog iskustva u struci, kao i dobro poznavanje izbornog sistema/izborne statistike.

Kandidati za članove ne smiju biti članovi niti aktivisti političke partije, kao ni osobe koje su u posljednjih pet godina bile članovi organa političke partije ili kandidat na listi političke partije.

Pored ovoga, neophodno je preciznije regulisati djelokrug i ovlašćenja DIK-e i OIK-a.

Na ovaj način bi se izbjegle situacije koje su sada česte, a mogu se svesti na princip – za ono što nije dobro urađeno niko nije odgovoran.

DIK-a mora dostići visoke standarde transparentnosti u cilju povećanja povjerenja u izbore i otklanjanja sumnji u regularnost izbornog procesa. Zato sve ove principe treba zakonski regulisati i uvesti precizne kazne za neopštovanje tih zakonskih odredbi.

Takođe, na vrijeme bi trebalo planirati resurse za rad DIK-e.

Pod pretpostavkom da redovni parlamentari izbori budu zakazani za oktobar 2020. godine nova DIK bi najkasnije morala početi sa radom oktobra 2019. godine.