Uloga SDT-a u borbi protiv korupcije

Uloga SDT-a u borbi protiv korupcije

06/11/2017

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić rekao je ne može reći da nemaju dobru saradnju sa predstavnicima svih institucija ili ličnu komunikaciju, ali da je ustrojstvo da se sve usmjerava prema tužilaštvu greška.

 

On je na panelu “Uloga specijalnog državnog tužilaštva u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, koji je organizovao CDT kazao da bi prevencija trebalo da djeluje nezavisno od aktivnosti koje se sprovode prema tužilaštvu.

“Tek u trenucima kad nije moguća prevencija, tek onda bi trebalo da ide prema tužilaštvu”, kazao je Katnić.

On je naveo da je više od 20 osoba uhapšeno od petka do ponedjeljka zbog sumnje da su utajili poreze i doprinose i prali novac na organizovani način.

Katnić je kazao da je Tužilaštvo, za razliku od drugih organa, konzervativna organizacija i da je pravni sistem SDT-a usklađen sa najboljim praksama savremenog svijeta.

On smatra da treba mijenjati zakonsko rješenje koji se odnosi na javne funkcionere.

Katnić je pojasnio da u Zakona o SDT-u piše da je javni funkcioner izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnom organu ili organu državne uprave, lokalne samouprave, organu vlasti.

„Mislim da bi tu trebalo stati i da je ostalo suvišno i upravo se radi o bagatelnim krivičnim djelima, a za koja je dovoljna specijalizacija osnovnih ili viših tužilaca“, dodao je Katnić.

Govoreći o izvještavanju tužilaštava Skupštini, on je naveo da izvještaji imaju dosta nedoumica, ali da SDT vrši uporedne analize izvještaja koji se rade u Hrvatskoj, Srbiji i zapadno evorpskim državama.

„Mislim da to treba izmijeniti, koliko je moguće poštujući načela i učiniti ih što je moguće jednostravnijim i dati značaj dio gdje će se govoriti o problemima, predlozima“, rekao je Katnić.

Glavni specijalni tužilac kazao je da je uporedna analiza o specijalnim tužilaštvima u Crnoj Gori i regionu, koju je uradio CDT, bazirana na najboljim praksama savremenih društava, kao i da predstavlja važno štivo i osnovu za dalju raspravu o ovoj temi.

Borba protiv kriminala ključni izazov

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica ocijenio je da sprovođenje vladavine prava, posebno reformom pravosuđa i borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala, i dalje predstavlja jedan od ključnih izazova u zemljama Zapadnog Balkana.

On je rekao da je tom pitanju posljednjih godina, procesom pregovora sa EU, konačno posvećena značajnija pažnja.

“Uz pomoć EU, postignut je napredak u uspostavljanju efikasnog zakonodavnog okvira i struktura za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali je ostvarivanje konkretnih rezultata u ovoj borbi tek na početku”, kazao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, ta borba zahtijeva jake institucionalne kapacitete i koordinisanu akciju svih državnih organa.

CDT je, u saradnji sa partnerima, Centrom za pravosudna istraživanja iz Srbije i Hrvatskim pravnim centrom, pripremio istraživanje fokusirano na nezavisnost, efikasnost i odgovornost tužilaštava specijalne nadležnosti.

“Željeli smo ‘ispitati’ ključne tačke funkcionisanja ovih institucija i uputiti predloge za dalje unapređenje njihovog rada.Specijalizovane institucije krivičnog gonjenja su dio jedinstvene tužilačke organizacije i odgovorne su sa svoj rad Vrhovnom državnom tužiocu”, rekao je Koprivica.

Analiza pravnog okvira djelovanja specijalnih tužilaštava, kako je rekao, pokazuje da je uglavnom teško identifiikovati razloge šta je to što neko tužilaštvo čini boljim u odnosu na neko drugo.

Katnić je kazao da sve što tužilaštvo radi, radi u skladu sa zakonom i principima i ono je mjerljivo i kontrolisano.

Prema njegovim riječima, postoji i pravna kontrola.

„Nema diskrecionih prava ni glavni specijalni tužilac, ni Specijalno tužilaštvo kao cjelina. Ona su ozbiljno tretirana zakonom i svaki postupak mimo toga bio bi vidljiv“, dodao je Katnić.

On je naglasio da specijalni tužioci koriste samo onoliko prva koliko im je dato, da ne koriste pojedinačno metode već holistički pristup.

„Moj rad je javan. Ukazao sam u tom predmetu kao i svakom drugom. Ako Tužilaštvo ne uspije do onog nivoa do kojeg se od njega zakonom traži, ja kao specijalni tužilac ću odmah podnijeti ostavku u tom predmetu“, poručio je Katnić.

Govoreći o saradnji SDT-a sa drugim organima, specijalni tužilac je kazao da se to pitanje nije izmijenilo u dovoljnoj mjeri.

“Ustrojstvo da se sve umjerava prema tužilaštvu – je greška. Prevencija bi trebalo da djeluje, nezavisno od aktivnosti koje se sprovode prema tužilaštvu. Tek u trenucima kad nije moguća prevencija, tek onda bi trebalo da ide prema tužilaštvu”, rekao je on.

Kada je riječ o saradnji SDT-a i policije, Katnić smatra da mora doći do ozbiljne izmjene svijesti i organizacionog oblika funckionisanja u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

„Mora se shvatiti da je Tužilaštvo dobilo najznačajniju ulogu, a to je istaga u postupku i da ima jasne aktivnosti i svoje učešće ne samo u istrazi već i u prethodnim postupku“, kazao je Katnić.

On smatra da nijesu potrebnji nikavi sporazumi između Tužilaštva i policije i ne vidi nikakav razlog za dodatnim „vezivanjem“ tih organa.

Katnić je istakao da SDT ne bi moglo da funkcioniše da nema specijalnog tima.

“On je sjajan, ima ih samo 20. mi moramo ofanzivno da djelujemo. Mi smo predložili 50 ljudi koji bi bili iz policije, vodimo značajan broj finansijskih istraga”, rekao je Katnić.

Govoreći o budžetskoj nezavisnosti tužilaštva, kazao je da bi ta institucija postizala 30-40 odsto bolje rezultate, da imam bolje uslove za rad.

“Raduje činjenica koju je saopštio ministar pravde da se u tom pogledu nešto radi, da će se napraviti novi objekat koji bi bio u funkciji zaštite vitalnih organa društva”, naveo je on.

Koprivica je ocijenio da je poslednjih godina uz pomoć EU postignut napredak u uspostavljanju efikasnijih zakonodavnih okvira i struktura za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

SDT pod pritiskom javnog mnjenja

Advokat Nikola Martinović kazao je da u poređenju sa zemljama okruženja, crnogorsko tužilaštvo ima bolju uspješnost.

On smatra da procesi u slučajevima Kalić i Šarić treba da ukažu tužilaštvu da se određena djelovanje ne smiju koncipirati na bazi javnog mnjenja.

“Ako imate specijalno tužilaštvo morate obezbjediti da ono ima mali broj predmeta. SDT se bavi efemernim predmetima jer neka zakonska rješenja nijesu dobro razrađena”, rekao je on.

Advokat Sergej Sekulović kazao je da SDT ima određene rezultate, i da se oni ne mogu osporiti, ali i da ako Glavni specijalni tužilac kaže da bi njihovi rezultati bili bolji kad bi imali bolje uslove za rad, onda se postavlja pitanje da li država ima jasnu političku volju da stane iza ove institucije.

“Treba redukovati nadležnost SDT-a kako bi fokus bio na korupciji na visokom nivou”, ocijenio je on.