Category Archives: civilno društvo

civilno društvo

Onlajn prostor zatran dezinformacijama

Dezinformacije iz oblasti međunarodne politike i bezbjednosti nijesu dominantno kreirane u Crnoj Gori već u tabloidima iz regiona i na desničarskim portalima.

Širenju ovih dezinformacija doprinose crnogorski mediji koji prenose ovaj sadržaj bez provjere tačnosti i kredibilnosti izvora. Manipulacije su najprisutnije u onlajn medijima, a znatno ih je manje na televiziji i u štampi.

Ovo su glavni zaključci rada platforme Raskrinkavanje.me. Naša metodologija prepoznala je niz manipulacija koje se razlikuju po intenzitetu i načinu objave – od klikbejta (kao najmanjeg prekršaja) preko dezinformacije, manipulacije činjenicama i teorije zavjere do lažne vijesti kao najvećeg prekršaja.

Jednogodišnja analiza je pokazala da postoji više razloga za objavljivanje dezinformacija u Crnoj Gori i regionu.

Jedna grupa medija objavljivanjem dezinformacija širi antidemokratske vrijednosti, govor mržnje i zagovara diskriminaciju prema manjinskim i etničkim grupama. Širenje takvih informacija direktno je usmjereno na urušavanje građanskog koncepta društva.

Drugoj grupi pripadaju mediji koji su suočeni sa problemima neuređenog tržišta na kojem ne uspijevaju ostvariti balans između profesionalizma i finansijske održivosti. U trci za čitaocima, ovi mediji objavljuju mnoštvo informacija za vrlo kratko vrijeme, ne provjeravajući njihovu tačnosti i tako postaju svjesni ili nesvjesni saučesnici u širenju lažnih vijesti.

Bez obzira na uređivački stav, mediji su ranjivi na propagandnu politiku jer novinari često ne prepoznaju  propagandane pamflete koji su maskirani u novinarske izvještaje već ih objavljuju ili prenose i tako dodatno doprinose njihovom organizovanom širenju.

Primijetili smo da mediji biraju način na koji prenose informacije o određenoj situaciji ili temi, koji nijesu nužno netačne, ali dovode do kreiranja ustaljenih narativa o tim temama. Takvi narativi se svakodnevno šire i imaju za cilj da usmjeravaju zaključke konzumenta medijskog sadržaja u određenom smjeru koji odgovara ideološkom opredjeljenju onih koji kreiraju ili naručuju sadržaj.

Mi smo zapazili brojne medijske narative kojima ćemo se u narednom periodu detaljnije baviti, ali za sada izdvajamo samo nekoliko ključnih.

To je narativ o tzv. Velikoj Albaniji, koji prati konstatno širenje straha od formiranja ove navodne zemlje i zastrašujuća mržnja prema albanskom narodu.

U toku nedavne procedure glasanja za Zakon o životnom partnerstvu intenzivirao se narativ da će “ovaj propis ugroziti tradicionalne porodične odnose”. Informacije koje su činile taj narativ netačno su oslikavale sadržinu  predloženog propisa, često sadržeći I govor mržnje prema LGBT populaciji.

U domaćem i regionalnom onlajn prostoru širi se i narativ o povratnicima iz Sirije tzv. džihadistima koji će voditi krvave sukobe na Balkanu. Uz to, prisutan je narativ o svemoćnom ruskom oružju, koje se koristi samo u pravedne svrhe.

Kroz ovu jednogodišnju analizu primjetili smo da tekstovi u onlajn medijima često nijesu potpisani imenom autora, pa se tako umanjuje odgovornost za objavljeni sadržaj.

Uz to, polovina medija koja objavljuje medijske manipulacije nema impresum što znači da se ne zna ko su njihovi vlasnici i urednici.

Primjetno je povećanje broja anonimnih portala kod kojih je očigledna namjera da kreiraju medijske manipulacije.

Prepoznata je strategija da neki portali objave netačnu informaciju, a onda je uklone nakon što se ona već proširila na brojnim portalima u zemlji i regionu i dostigla ogromnu čitanost.

Dešava se da portali ne poštuju pravila profesije i da nakon objavljene netačne informacije umjesto objavljivanja ispravke, izbrišu spornu informaciju u pokušaju da sakriju grešku i umanje odgovornost za kreiranje neprofesionalnog sadržaja.

Zanimljivo je da smo u tradicionalnim medijima, na televiziji ili u štampi primijetili znatno manje dezinformacija iz oblasti spoljne politike i bezbjednosti. Razlozi mogu biti brojni – u ovim medijima ima mnogo manje prostora za objavu informacija iz oblasti spoljne politike, do glavnih informativnih emisija ili do završetka broja oni imaju znatno više vremena za provjeru informacija, u tradicionalnim medijima i dalje postoje procedure uređivanja i odgovornosti za objavljenu informaciju.

Nakon godinu dana rada platforma Raskrinkavanje.me postala je dio regionalne mreže za borbu protiv dezinformacija – See Check čije su članice i Udruga građana Zašto ne iz Bosne i Hercegovine, KRIK i Fejk njuz tragač iz Srbije, Faktograf iz Hrvatske, MOST iz Makedonije i Oštro iz Slovenije.

Sve organizacije članice mreže prepoznale su da problem dezinformacija prevazilazi državne granice jer jezik definiše internet prostor i omogućava da svaka informacija koja je objavljena u regionalnim medijima vrlo brzo stigne i do crnogorskih portala.

Pitanje borbe protiv dezinformacija je izuzetno značajno za crnogorsko društvo, ali i zemlje regiona jer je to i pitanje zaštite demokratije i demokratskih tekovina, odnosno koncepta građanskog društva koji počiva na informisanim građanima koji mogu slobodno da odlučuju.

Zbog toga se ovaj problem mora rješavati ne samo kroz nacionalne, već i kroz regionalne inicijative institucija, medija i nevladinih organizacija.

Da bi se trenutna situacija promijenila, svi društveni akteri morali bi da preuzmu aktivniju ulogu u skladu sa svojim djelokrugom – od države koja bi trebalo da izgradi strateški pristup za ovo pitanje, preko medijske zajednica koja bi kroz izgradnju samoregulacije i internih procedura za rad novinara morala da da doprinese unapređenju profesionalnih standarda, do civilnog društva koje ima važnu ulogu u procesu edukacije građana za konzumiranje medijskog sadržaja.

Continue reading Onlajn prostor zatran dezinformacijama →
civilno društvo

Prvi sastanak partnera u Podgorici

Predstavnici organizacija Udruge Falis (Hrvatska), “HMM…” (Srbija) Central European Heritage (Mađarska), European Projects Association (Belgija), CEMAS Research Center for International Cooperation of Sapienza University of Rome (Italija), Centre for International Relations (Poljska) i Centra za demokratsu tranziciju CDT (Crna Gora) koje sprovode projekt “ 30 godina od pada Berlinskog zida – značaj i naučene lekcije” organizovali su sastanak u Podgorici od 13. do 15. septembra.

Cilj sastanka je bio da se svi partneri upoznaju sa dinamikom sprovođenja projekta, kao i sa obavezama, tehničkim i administrativnim detaljima.

Kao rezultat ovog projekta, CDT je sa partnerima kreirao plan rada na projekta, precizirao uloge koje partneri imaju, pripremio sadržaj svih planiranih aktivnost, kao i potpisao Memorandum o saradnji.

Sastanku je prisustvovalo šest predstavnika partnerskih organizacija i šest predstavnika CDT-a.

civilno društvo

Između Vlade i NVO postoji ozbiljan stepen nepovjerenja

Izvor: agencija Mina  

Izvršna direktorica CRNVO, Ana Novaković je kazala da su aktivisti civilnog društva u jednom periodu bili izloženi nezapamćenoj medijskoj kampanji samo zato što su radili svoj posao i podsjetila na smjene u savjetu RTCG i ASK

Između Vlade i nevladinih organizacija (NVO) postoji ozbiljan stepen nepovjerenja, ocijenjeno je na sastanku premijera Duška Markovića sa civilnim sektorom.

Marković je rekao da je civilni sektor potreban kao partner na putu ka Evropskoj uniji (EU).

“Nama treba političko partnerstvo sa civilnim sektorom, u smislu onoga što su krucijalna strateška pitanja ove države” rekao je Marković na okruglom stolu Saradnja Vlade i NVO u procesu pristupanja EU, koji je organizovao Generalni sekretarijat Vlade.

On je najavio da će jednom u dva mjeseca inicirati sastanke sa NVO na kojima će razgovarati o temama koje imaju širi aspekt za zajednicu.

Marković je kazao da je problem u radu radnih grupa, pored nedolaska predstavnika civilnog sektora, jeste što ni predstavnici državne uprave nijesu posvećeni na sastancima.

On je predložio da se sa sasanka radnih grupa prave zapisnici koji ce biti dostupni javnosti.

Premijera je interesovalo zašto se predstavnici civilnog sektora ne uključuju aktivno u rad radnih grupa za određena pregovaračka poglavlja, zašto neki od njih nijednom nijesu bili na radnim sastancima.

Izvršna direktorica CRNVO, Ana Novaković, podsjetila je da su prve konsultacije premijera i predstavika NVO sektora organizovane u januaru 2017. godine i da se dugo čekalo na naredni susret.

Prema njenim riječima, saradnja NVO i Vlade postala politički kriterijum za članstvo u EU.

“U saradnji vlasti sa civilnim društvom imamo formu bez suštine”, ocijenila je Novaković.

Kako je navela, poslednjih nekoliko godina donešeni su zakonski i podzkaonski akti vazni za rad NVO i to su, kako je rekla, važni koraci koje je Vlada preduzela i to nvo ne spori.

Ona je kazala da su aktivisti civilnog društva u jednom periodu bili izloženi nezapamćenoj medijskoj kampanji samo zato što su radili svoj posao i podsjetila na smjene u savjetu RTCG i ASK.

“Ovim potezima obesmišljene su sve procedure izbora predstavnika NVO sektora u savjetodavnim i regulatornim tijelima. Jedini kriterijum koji vas preoporučuje za izbor u ova tijela jeste da ste po mjeri vlasti”, navela je Novaković.

Ona je ocijenila da je nedovoljno povjerenje NVO sektora u iskrene namjere Vlade za saradnjom za sada oprvadano.

“Ni najbolji zakoni, niti institucionalna rješenja ne mogu povratiti međusobno povjerenje i uspostaviti saradnju ukoliko znamo da je sloboda izražavanja ograničena”, rekla je Novaković.

Ona je rekla da Vlada samo treba da primjenjuje ono što je u zakonima i da oni budu jednaki za sve.

“Zajednićki imenilac Vlade i NVO je javni interes. Kada je javni interes impertiv na dijalog sa civilnim društvom uvijek možete računati i onda kada su nam stavovi dijametralno suprotni”, poručila je Novaković.

Ministar pravde, Zoran Pažin, rekao je da je jedan od atributa političkog sistema da Crna Gora ima veoma snažno civilno društvo sa dobro profilisanim i uticajnim organizacijama.

“To nije ni malo slučajno, već je posljedica činjenice da NVO imaju značajne kapacitete da se bave određenim društvenim pitanjima”, naveo je Pažin.

Prema njegovim riječima, Vlada sa velikim uvažavanjem tretira organizacije civilnog društva.

“Svjesni smo da je jedna od uloga civilnog društva da kritikuje organe vlasti i to nije sporno. Ali ne iscrpljuje se uloga civilnog društva u kritici javne vlasti niti je društvena zbilja u Crnoj Gori takva da postoje samo teme koje polarizuju crnogorsko društvo”, naveo je Pažin.

On je uvjeren da postoji široko polje zajedničkih vrijednosti na kojima je moguće sarađivati i pozvao organizacije civilnog društva da sarađuju.

“Nije dobro da se bavimo samo onim što je bilo, radije bih da se okrenemo onome što je polje potencijalne saradnje”, rekao je Pažin.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, smatra da i NVO i Vlada treba da naprave korak naprijed i da se preispitaju kako su se do sada ponašali i da li to treba promijeniti.

Kako je rekao, ne treba tehnički dogovor, vec politički riješiti.

“Nama trebaju pricipi saradnje koje ćemo poštovati. Na kojim to principima sarađujemo i šta dobijamo od toga”, kazao je Koprivica.

Milenko Vojičić iz UMHCG je rekao da treba ozbilkjno sagledati ono što se do danas dešavalo.

“Lakše je preko Brisela doći do Vlade kako bi im postavili pitanje”, rekao je Vojičić.

Jovana Marović iz Politikon mreže je rekla da NVO sektor igra u crnogorskom timu.

“Nosimo crnogorski dres, ali Vlada to ne vidi”, navela je Marović i sugerisala da Savjet za vladavinu prava ne treba da bude političko tijelo i da treba da bude dozvoljeno prisustvo članovima radnih grupa.

Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa smatra da su sastanci radnih grupa besmisleni i da je rasprvaljanje na krajnje tehničkom nivou gubljenje vremena.

“Kad smo u pravu, nemamo vecinsku podršku u radnoj grupi pa je i jedini način da zahtjeve iznesemo u medijima i izrazimo nezadovoljstvo zbog neispunjenja tih zahtjeva”, zaključila je Bajramspahić.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović, rekao je da sa NVO imaju dnevnu komunikaciju, koja nije firmalna nego suštinska i do kraja fleksibilna.