Mediji su bili važan činilac političkog pada Aleksandra Vučića, ali nijedna vlast ne voli kritičko novinarstvo, ocijenjeno je na panel diskusiji “Mogu li nezavisni mediji i dalje oblikovati javno mnjenje”, u okviru konferencije Cijena nezavisnosti: Sloboda medija, održivost i evropske integracije na Zapadnom Balkanu”. Sagovornici, predstavnici medija iz zemalja regiona, ukazali su na političke i ekonomske pritiske na novinare, udaljavanje medija od profesionalnih standarda i važnost očuvanja uredničke nezavisnosti koja je danas sve veći izazov za medije u regionu.
Vesna Radojević, novinarka KRIK-a, ocijenila je da rezultati izbora u Srbiji za nju nijesu iznenađenje, jer je još od novembra 2024, od pada nadstrešnice, bilo jasno šta se dešava u Srbiji. Kako je istakla, nakon pogibije 16 ljudi u Novom Sadu, građani su postali svjesni onoga o čemu su mediji godinama izvještavali, da korupcija može da ubije.
“Ljudi su tada shvatili da ćemo, ako se ovakve stvari nastave, morati dobrovoljno da odlazimo ispred gradskih uprava, trpimo šamare i potom se vraćamo na posao. Bilo je nemoguće da taj balon bijesa ne pukne”, kazala je Radojević.
Ona je ukazala i na nasilje nad studentima i pokušaje razbijanja blokada, ocjenjujući da je upravo tada postalo jasno koliko su građani zainteresovani za informacije o povezanosti kriminala i državnih struktura.
“Odjednom je postalo jasno ono o čemu smo pisali, da postoji sprega narko-kartela sa SNS-om, odnosno sa samim vrhom države, uključujući djelove policije i tužilaštva”, navela je Radojević.
Govoreći o ulozi medija u padu režima, istakla je da su studenti i građani svojim protestima ispred Radio-televizije Srbije ukazivali na značaj medijskih sloboda. Osvrnula se i na dešavanja u vezi sa Junajted grupom, ocjenjujući da je podrška njenom neprijateljskom preuzimanju predstavljala, kako je kazala, „posljednji čin Vučićeve osvete“.
Radojević je zaključila da su mediji bili važan činilac političkog slabljenja Aleksandra Vučića, ali da novinari ne treba da očekuju naklonost bilo koje vlasti.
„Mislim da nas nijedna vlast neće voljeti. Na nama je da branimo institucije, a na institucijama da brane nas“, poručila je Radojević.
Leila Bičakčić, izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Bosne i Hercegovine, ocijenila je da je uloga države da omogući nesmetan rad nezavisnih medija, ali da sama činjenica da se o njihovoj nezavisnosti mora govoriti ukazuje na postojanje ozbiljnih problema.
“U nekom idealističkom smislu, odgovor bi bio da država mora da omogući djelovanje nezavisnih medija. Međutim, čim moramo da naglašavamo koliko su nam nezavisni mediji neophodni, jasno je da već imamo problem. Nezavisni mediji bi, po definiciji, trebalo da djeluju bez pritisaka politike ili bilo koje druge interesne grupe, bilo da je riječ o biznisu, političkim strukturama, uredničkim kolegijumima ili upravi”, kazala je Bičakčić.
Ona je istakla da je takav model karakterističan za demokratsko društvo, ali da je stvarnost u regionu daleko od tog ideala. Kako je navela, veliki dio medija u zemljama regiona udaljio se od profesionalnih standarda.
“Zaboravili smo šta podrazumijeva profesionalno novinarstvo, profesionalna odgovornost i koje su obaveze urednika i novinara. Umjesto toga, pristali smo na različite vidove pritisaka” upozorila je Bičakčić.
Prema njenim riječima, neophodno je da se novinari vrate standardima koje su učili tokom obrazovanja, ali i da se više pažnje posveti načinima zaštite njihove profesionalne nezavisnosti.
Ukazala je i na značaj novinarskih udruženja, koja bi trebalo da imaju važnu ulogu u zaštiti profesije, ali je ocijenila da to u praksi često nije slučaj. Sličan problem, kako je navela, postoji i kada je riječ o regulatornim tijelima.
“Regulatori bi takođe trebalo da budu nezavisni, ali čim moramo da naglašavamo njihovu nezavisnost, jasno je da i tu postoji problem” navodi Bičakčić.
Ona je ocijenila da posao novinara niti je jednostavan, niti je zabavan, a zauzvrat se, kako navodi, ne dobije nikakva zahvala.
“Neprekidno ste neprijatelji. Čak i oni kojima su vas tapšali po ramenu dok su bili opozicija, kada dođu na vlast, mrze vas i pitaju zašto ih kritikujete. Od vas se očekuje da nekom pripadate, jer dok kritikujete meni suprotne super ste, a kad kritiku uputite meni, e onda se nismo tako dogovorili”, primjetila je Bičakčić.
Radojević ističe da je Alpac grupa bila samo proksi u preuzimanju medija u Srbiji, a da su iza toga sve ove medije kupili mediji bliski Aleksandru Vučiću.
“Alpac je poslužio samo kao strani kapital, strani uticaj. Ne zaboravimo, ljudi bliski Viktoru Orbanu su kupili Euronews, i došlo je do promjene uređivačke politike i ti su ljudi spremni da rade za interese određenih političkih grupacija kao i što rade”, navodi Radojević.
Ona ističe da je velika stvar što je pobijedila Studentska lista i da su poruke koje su poslate o medijima bile važne, ali smatra da će Vučić htjeti da se osveti do kraja, tj. da, kako je rekla, neće dozvoliti da sav taj novac bude uzalud potrošen”. Napominje i da je Siniša Mali, odlazeći ministar finansija, najveći medijski mogul u zemlji, jer u tabloidima i mejnstrim televizijama ima svoje ljude.
Rekla je da su se ljudi u Srbiji sada oslobodili “okupatora zdravog razuma” i da je atmosfera na ulicama u noći između 25. i 26. oktobra bila kao kada su “Njemci 1945. izašli iz Beograda”
“Ipak ne smijemo da se opustimo nikada koja god vlasti bila. Nema opuštanja i mi nikada nećemo biti u povoljnoj situaciji, ali to je naš izbor i naše karijere ali odabrali smo da se borimo i mislim da je to naš zadatak i uloga, a ako nemamo snage da budemo profesinalni novinari onda ne treba time da se bavimo” rekla je Radojević.
Radomir Kračković, urednik TV Vijesti, ocijenio je da je nezavisnost uređivačke politike od vlasničke strukture jedan od ključnih preduslova slobodnog novinarstva.
“Novinarstvo je u osnovi slobodna profesija. Moramo raditi po određenim pravilima, ali novinarima i urednicima ne možete nametati stavove koji su u suprotnosti sa profesionalnim principima“, kazao je Kračković.
Govoreći o pokušajima neprijateljskog preuzimanja medija u Srbiji i Crnoj Gori, istakao je da vlasnici imaju pravo da određuju uređivačku politiku, kao i da medije kupuju i prodaju, ali da konkretni slučajevi iz Srbije ukazuju na pokušaje preuzimanja s ciljem promjene uređivačke politike ili gašenja medija.
“Svi potezi novih vlasnika ili upravljača, kako god ih nazvali, to pokazuju. Kolege koje rade u tim medijima u početku su dobile obećanja da će biti zaštićeni medijski pluralizam i njihova urednička nezavisnost, kao i da će moći slobodno da nastave da rade. Međutim, u praksi smo već imali nekoliko poteza koji ta obećanja potpuno demantuju” naveo je Kračković.
Kao primjere naveo je pokušaje nametanja novih urednika, angažovanje novinara iz konkurentskih medija sa potpuno drugačijom uređivačkom politikom, kao i ukidanje centralne izborne emisije u izbornoj noći.
“Sada, nažalost, imamo i najavu gašenja novina Nova, čime bi praktično bio ugašen i nedjeljnik Radar”, upozorio je Kračković, navodeći da ti mediji do sada nisu mogli zarađivati novac i nisu mogli biti profitabilni jer su bili pod ogromnim pritiskom vlasti koja im nije dozvoljavala da se vide.
Kračković je podsjetio da je medij iz kojeg dolazi dio medijskog brenda United Grupe i predviđeni su za promjenu vlasništva, s tim što, kako je rekao, postoji jedna bitna razlika u odnosu na Srbiju.
“U Srbiji je 100 procentno vlasništvo United Grupe, a u Crnoj Gori je 51 na prema 49 odsto. Manjinski akcionari u Crnoj Gori su osporili tu promjenu vlasništva. Trenutno se vodi bitka pred institucijama, pred nadležnim Agencijama za zaštitu konkurencije i AMU. Sledeći korak je pravna bitka pred sudovima koja je već počela” zaključio je Kračković na konferenciji koju je organizovao CDT u saradnji sa Centrom za promociju civilnog društva (CPCD), Thomson media, Metamorfozisom, SCIDEV-om i Kosovo 2.0.