Iako na polju transparentnosti i otvorenosti vlasti u regionu postoje određeni pomaci, situacija je daleko od zadovoljavajuće, ocjena je sagovornika u novoj epizodi CDT-ovog podkasta “Akcija“.
Primjeri iz Bosne i Hercegovine govore da postoje pojedinci ili institucije kojima je to bitno, ali suštinska promjena izostaje, poručuje Darko Brkan iz UG “Zašto Ne?“ iz Sarajeva. On kaže da je bilo primjera da im se pojedine institucije obrate za pomoć, da poboljšaju svoje rezultate otvorenosti, ali ističe da postoje one informacije do kojih je praktično nemoguće doći.
“Apsolutno je nemoguće doći do bilo kakvog papira, ugovora, podacima o utrošenim sredstvima za projekte infrastrukture. Konkretno tramvajska pruga u Sarajevu. Čak postoje i presude sudova da se ugovori moraju dostaviti javnosti… Trenutno je nemoguće doći do informacija šta je sadržavao ugovor između kantonalne vlade, odnosno ministarstva saobraćaja kantona Sarajeva i izvođača radova”, saopštio je Brkan.
Prema najnovijem Indeksu otvorenosti, vlada Sjeverne Makedonije ispunjava oko 76 odsto indikatora i ima najbolji rezultat među četiri zemlje koje su obuhvaćene u regionu. Ipak, bilježi se blagi pad, kaže Danče Danilovska-Bajdevska iz Metamorfozis fondacije.
“Najveći nedostaci odnose se na informacija koje omogućavaju praćenje procesa kako se donose javne odluke i kako se troši javni novac. Kada je riječ o sjednicama vlade, javnost nema potpuni uvid u materijale na osnovu kojih se odlučuje. Dokumenti se objavljuju selektivno, zapisnici ne pružaju dovoljno informacija o procesu odlučivanja, a posebno važan primjer je budžetska rezerva. Dostupni su zbirni podaci, ali nedostaju pojedinačne odluke, informacije o korisnicima i prijedlozi za dodjelu sredstava. Kod dijela institucija nedostaju i ažurirani finansijski izvještaji, dokumenti o javnim nabavkama i izvještaji o realizovanim aktivnostima.”
Damjan Mileusnić, iz organizacije Partneri Srbija, kaže da u toj zemlji otvorenost institucija stagnira već 10 godina. Vlada ispunjava oko 54 odsto indikatora otvorenosti, a skupština oko 59 odsto. Mileusnić ističe da problem nijesu kapaciteti, već nedostatak volje, te da su propisi na papiru dobri, ali u praksi se ne sprovode.
“Najčešće se kriju informacije o tome koje se odluke donose i kako se troši javni novac. Vlada nije objavila plan rada za 2024. i 2025, a zapisnici sa njenih sjednica nijesu javni. Posebno zabrinjava to što se najveći broj izuzimaju od opštih pravila transparentnosti”, poručio je Mileusnić.
Brkan zaključuje da je geopolitički momenat takav da transparentnost, demokratizacija i otvorenost institucija postaju potpuno nebitni u vođenju politika, kao i da se izgubila neka vrsta opšteg prihvatanja transparentnosti kao pozitivnog načina funkcionisanja vlasti.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)