Bilateralni sporovi ne nastaju u procesu evropskih integracija, ali u njemu mogu dobiti novu političku težinu. Otvorena pitanja koja države godinama odlažu da riješe mogu prerasti u ozbiljne prepreke njihovim evropskim integracijama. Zato je važno reagovati na vrijeme, prije nego što otvorena pitanja postanu instrument političkog pritiska i uslovljavanja.
Ovo je jedan od ključnih zaključaka nove analize Centra za demokratsku tranziciju (CDT) „Upravljanje bilateralnim sporovima tokom pristupanja EU“, u kojoj smo razmotrili postojeće predloge za upravljanje ovim sporovima tokom proširenja EU, njihove prednosti, ograničenja i mogućnosti primjene.
Problem nije uvijek u nedostatku mehanizama za rješavanje sporova, već to što je za nacionalne političke elite neriješen spor često politički korisniji od kompromisa. Zbog toga ni međunarodno posredovanje, ni arbitraža, ni regionalne inicijative ne mogu zamijeniti političku spremnost država da postignu dogovor i sprovedu preuzete obaveze.
U analizi ukazujemo da različiti bilateralni sporovi zahtijevaju različite pristupe. Granična i teritorijalna pitanja mogu se rješavati pred međunarodnim sudovima ili arbitražom, pitanja manjinskih prava kroz postojeće evropske standarde i mehanizme njihove zaštite, dok istorijski, identitetski i politički sporovi često zahtijevaju dugotrajniji dijalog i medijaciju.
U analizi preporučujemo jasnije definisanje bilateralnih pitanja koja mogu biti uslov za pristupanje EU, kontinuirano praćenje njihovog rješavanja i bolje povezivanje postojećih mehanizama u koherentniju politiku. Ograničavanje mogućnosti veta i veća uloga Evropske komisije mogu smanjiti prostor za političke blokade, ali ne mogu zamijeniti odgovornost država da rješavaju otvorena pitanja. Tamo gdje postoji kredibilan i dogovoren mehanizam, sporovi bi se mogli rješavati paralelno sa pristupnim pregovorima, osim kada njihova priroda zahtijeva rješenje prije članstva.
Bilateralni sporovi ne mogu se riješiti promjenom pravila pristupanja EU, ali se može promijeniti način na koji se njima upravlja. Umjesto da otvorena pitanja godinama ostaju neriješena, a zatim postaju prepreke evropskim integracijama, potreban je pristup koji podstiče pravovremeno rješavanje sporova, oslanja se na pravo i međunarodne standarde i smanjuje prostor da o njihovom ishodu odlučuje politička moć.
Publikacija je nastala u okviru inicijative IGNITA, koju finansira Open Society Foundations – Western Balkans. Svi stavovi i zaključci iznijeti u publikaciji isključiva su odgovornost autorke i CDT-a.
Publikacija je dostupna na linku.
Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a