Internet prevare uzimaju maha: Pogrešni klikovi građane koštali 300.000 eura 

Tokom 2025.godine, 42 osobe nasjele su na neku od internet prevara, a procijenjena šteta pogrešnog klika, iznosila je oko 300.000 eura, pokazuju podaci crnogorske policije.  

Iz Uprave policije (UP) tvrde da je broj internet prevara u porastu, te da se koriste različite metode kako bi se privukle i prevarile žrtve.  

Kontakti sa žrtvama, kažu u UP, najčešće počinju na društvenim mrežama, u većini slučajeva putem Instagrama i Fejsbuka, gdje preko lažne stranice koja promoviše lažne investicije kontaktiraju potencijalne žrtve i sa njima ulaze u komunikaciju i prezentaciju investicije.  

Nedavno su se na lažnim stranicama velikih crnogorskih kompanija na Fejsbuku pojavili pozivi za učešće u lažnim nagradnim igrama, a sudeći po broju onih koji su objave lajkovali i komentarisali (na pojedinim objavama i po nekoliko hiljada komentara), reklo bi se da je veliki broj njih zaista povjerovao u to da će ih lajk ili komentar odvesti do novog automobila.  

Iz policije objašnjavaju da prevaranti koriste socijalni inženjering, dizajniranje lažnih web stranica i manipulaciju kako bi izvodili onlajn prevare, uključujući prevaru kreditnim karticama, bankovne prevare i lažne fakture.  

„Uprava policije je u prethodnom periodu u više navrata, putem medija, upozorila građane Crne Gore da je registrovala veći broj oglašavanja (tzv. advertisements) koje se javljaju na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram, a na  kojima su uz upotrebu tehnologije vještačke inteligencije od strane nepoznatih lica generisane lažne vijesti i navodne objave javnih ličnosti iz Crne Gore, a koje u konačnom imaju za cilj upućivanje korisnika društvenih mreža na druge web stranice, pretežno vodeći ih na platforme za investiciona ulaganja u kripto valute, kao i za prevare korisnika putem platforme za rezervaciju smještaja na sajtu Booking.com. Imajući u vidu da se kroz raspoložive kanale komunikacije dostavljaju zlonamjerni URL linkovi, posredstvom kojih, nakon unosa podataka od strane oštećenih lica, naročito podataka sa platnih kartica, iste zloupotrebljavaju uzrokujući štetu korisnicima navedene platforme“, upozoravaju iz UP.  

Šta kada shvatite da ste prevareni? 

Tokom 2025. godine ukupno su zaprimljene 42 prijave fizičkih i pravnih lica. Procijenjena šteta je, kažu iz policije, blizu 300.000 eura.   

Nakon što policiji prijavite da ste prevareni, službenici Uprave policije postupaju po zaprimljenim prijavama i u saradnji sa nadležnom tužilaštvima, rade što je u njihovoj moći da identifikuje počinioce krivičnog djela, koje je kvalifikovano kao prevara i računarska prevara.  

Ipak, sudeći po odgovorima Uprave policije, u njihovoj moći je malo toga, jer su, kako kažu, metode prevara vrlo kompleksne i teške za otkrivanje. 

„Zbog same kompleksnosti načina izvršenja krivičnog djela, tj. činjenice da je isto izvršeno korišćenjem informacionih tehnologija, koje su u ovom momentu toliko napredovale da je lako prikriti tragove i samim tim produžiti tok vođenja same istrage, rješavanje ovakvih i sličnih slučajeva, zahtijeva iscrpne analize i provjere, koje zahtijevaju i uključivanje međunarodnih partnerskih službi i inostranih kompanija, pa samim tim podrazumijevaju i određeni vremenski period za njihovu realizaciju“, kazali su iz Uprave policije odgovarajući na pitanje CDT -a  koliki je broj internet prijava do sada riješen. 

Policija upozorava da potencijalne prijetnje u budućnosti uključuju sofisticiranije napade, povećanje broja napada povezanih sa kriptovalutama i rast korišćenja lažnih naloga na društvenim mrežama koristeći deepfake tehnologiju koja se sve više koristi za prevaru i manipulaciju. Takođe, izvršioci koriste vještačku inteligenciju (AI) za sofisticirane sajber napade, automatizujući phishing napade što im omogućava pristup većem broju žrtvi za manje vremena.  

Kako se zaštiti? 

Ako želite da izbjegnete odliv sa bankovog računa koji nijeste svjesno inicirali, važno je biti oprezan pri davanju ličnih ili finansijskih informacija. Policija apeluje na građane i da provjeravaju izvore prije nego što se odgovori na zahtjev za informacijama, ali i bude oprezni prema ponudama koje djeluju previše dobro da bi bile istinite.  

„U dijelu edukacije građana i pravnih lica o prepoznavanju prevara na internetu i zloupotrebe ličnih podataka, neophodna je međuagencijska saradnja, kao i saradnja sa međunarodnim i NVO organizacijama, medijskim kućama, a sve u cilju organizovanja javnih kampanja kao i održavanje edukativnih radionica“, kažu u UP.   

Realizacija takve saradnje bi, vjeruju u policiji, kao rezultat imala povećanje sigurnijeg digitalnog okruženja i smanjenje broja različitih oblika prevarnih radnji izvršenih uz pomoć informacionih tehnologija. 

„Ovo je proces koji mora biti kontinuiran i zahtijeva konstatno unapređivanje, s obzirom na rapidan razvoj informacionih tehnologija, kao i činjenicu da je starosna granica korišćenja internet usluga iz godini u godinu sve niža, što predstavlja dodatni rizik za očuvanje bezbjednosti građana“, zaključuju u UP.  

CDT je već ranije upozoravao na ekspanziju sadržaja kojima se građani pokušavaju prevariti, ali smo dali i par savjeta kako da se zaštitite od potencijalnih prevara. 

  • Sajtovi koji nude određeni proizvod uglavnom su takozvani – lenderi, jednostrani sajtovi, koji nemaju drugi sadržaj 
  • Klikom na bilo koju od ponuđenih opcija, pretraga vodi do linka za kupovinu proizvoda 
  • Gotovo uvijek se nudi 50% popusta 
  • Gotovo uvijek se radi o “šansi koja se ne propušta” 
  • Sadržaj je pun jezičkih nelogičnosti i djeluje kao da je generički preveden sa drugog jezika 
  • Brojke koje se pominju su obično predimenzionirane 

Kompanije koje se bave sajber sigurnošću poručuju da se treba paziti previše unosnih ponuda, hitnih upozorenja i poziva za hitnu podršku, dipfejkova odnosno previše “ispeglanih” poznatih ličnosti, zahtjeva za plaćanje putem poklon kartica, kriptovaluta ili bankovnih transfera, generičkih imena i pogrešno napisanih URL-ova u linkovima oglasa, pop-upova koji savjetuju da se pozove tehnička podrška. A, najbolji savjet koji iko može dobiti vjerovatno je: ako ste ikada u nedoumici, nemojte klikati, nemojte zvati i nemojte odgovarati. 

Jelena Jovanović, Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me