Žene i LGBTIQ osobe posebno su na udaru dezinformacionih kampanja, diskreditacija i govora mržnje, a kada institucije ćute poruka je jasna – mržnja je dopuštena.
Ovo je saopštila programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević na otvaranju konferencije “Dezinformacije i ljudska prava: Kome smeta jednakost?”.
Kovačević je kazala da u društvu u kojem mržnja sve češće guši dijalog, a diskriminacija postaje svakodnevica, pitanje zaštite ljudskih prava postaje ključno pitanje naše demokratije.
“Naše istraživanje pokazalo je da su žene i LGBTIQ osobe posebno na udaru – one su mete dezinformacionih kampanja, diskreditacija i govora mržnje. Iza toga ne stoje samo anonimni komentari na društvenim mrežama, već i politički akteri i mediji koji te narative održavaju i šire”, kazala je ona i dodala da narativi koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje.
“Iz te vrste dehumanizacije i stigmatizacije proizilazi online uznemiravanje, a zatim nažalost i onsite nasilje, u stvarnom svijetu”, dodala je.
Istakla je i da ovo nije problem samo za ranjive grupe. “Istraživanja CDT-a pokazuju da je govor mržnje postao široko rasprostranjen, mnoge zajednice se osjećaju ugroženo, a institucije umjesto zaštite često nude tišinu i sporost. Povjerenje u njih je nisko, građani/ke jasno vide političke aktere kao glavne izvore podjela, a građanski identitet je potisnut lojalnošću etničkim i vjerskim identitetima. Mnogi se osjećaju sigurnije u homogenim zajednicama, a žene i manjine posebno ističu osjećaj ranjivosti”, navela je Kovačević.
Kada institucije ćute, ističe ona, poruka je jasna: mržnja je dopuštena.
“Kad parlament postaje utočište za retoriku mržnje, to nije slabost demokratije – to je njeno poništavanje. Kada žrtve ostaju nevidljive, kada njihova prava nijesu zaštićena, prostor za podjele i radikalizaciju se širi”, rekla je Kovačević.
“Kada se zločini relativizuju, a njihovi počinioci veličaju, brišu se granice između dobra i zla i gradi teren za nove sukobe”, nastavila je i dodala da “postajemo zajednica koja sve češće bira strah, izolaciju i isključivost kao strategiju preživljavanja”.
“Upravo na takvom terenu mržnja se normalizuje, a ekstremizam postaje prihvatljiva opcija”, zaključila je programska direktorica CDT-a.