Iako su vlast i opozicija u saglasju, nakon 10 godina rada sa prekidima, sproveli dio izborne reforme, ponašanje partija u nastavku ovog krucijalnog zadatka pokazaće nam da li će se sveobuhvatna reforma izbornih zakona zaista i desiti ili će političari još jednom obmanuti građane.
Podsjećamo da su opozicione i partije vlasti usaglasile nova pravila za finansiranje političkih subjekata, dodijelivši sebi značajno veći iznos novca od države.
Usaglašena su i rješenja koja postavljaju Centralnu izbornu komisiju (CIK) kao depolitizivanu i profesionalizovanu instituciju kao i djelimičnu profesionalizaciju opštinskih izbornih komisija, te kvota od 40 odsto za manje zastupljen pol, odnosno žene i uspostavljanje opštih lokalnih izbora tj. izbora u jednom danu.
Bitno je istaći da je Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu trebalo gotovo godinu i po da pripremi tekst Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, a onda su, naprasno, za svega dvadesetak dana, pripremljene navedene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Čitav proces je obilježilo odsustvo kvalitetne javne rasprave o predloženim izmjenama i izostanak mišljenja releventnih međunarodnih institucija, prije svih Venecijanske komisije i ODIHR.
I dok neki ovaj ishod izborne reforme predstavljaju kao “istorijski uspjeh”, važan korak ka EU, i politički dogovor koji nije bio moguć u prethodnih deset godina, drugi ukazuju da je u pitanju partitokratski manevar za odlaganje lokalnih izbora, kroz ograničavanje osnovnog političkog prava građanki i građana – da biraju i da budu birani.
Ono što se posebno ističe je netransparentnost cijelog procesa i odlaganje rješavanja najvažnijih problema koji su teret izbornom procesu, sasvim izvjesno spajanje parlamentarnih i lokalnih a koje je bilo na meti kritika, a posebno odlaganje izbora u većini opština kako bili organizovani u jednom danu.
Kako izborna reforma nije gotova i kako se u septembru očekuje nastavak rada na njoj, ponašanje političkih partija u njenom nastavku će nam dati odgovor na važnu dilemu – da li će se sveobuhvatna i stvarna reforma zaista dogoditi ili je priča političara u ovom procesu još jedna u nizu obmana građana/ki kojima u Crnoj Gori svjedočimo gotovo svakodnevno.
Cijeli izvještaj je dostupan na linku.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.