Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da bi održavanje parlamentarnih izbora sa lokalnim bila ozbiljna greška, jer bi dodatno potisnulo lokalne teme i ugrozilo ravnotežu političkog predstavljanja.
Koncept zakona o lokalnim izborima, kojim je, između ostalog, predviđeno održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu, pripremilo je Ministarstvo javne uprave. Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je krajem aprila da je taj predlog poslat Odboru za izbornu reformu. Iz vladajuće većine Vijestima su prošlog mjeseca rekli da predlog po kom bi lokalni, ali i parlamentarni izbori u Crnoj Gori bili održavani u jednom danu, mogao da bude usvojen u Skupštini do kraja jula i da je “intencija da se svi izbori održe u jednom danu 2027. godine, i parlamentarni i lokalni”. To znači pomjeranje svih lokalnih izbora, koji bi u međuvremenu trebalo da se održe, odnosno produžavanje mandata lokalnim vlastima.
Do kraja godine trebalo bi da budu održani redovni izbori u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju, a sljedeće godine u Tivtu, Plužinama, Žabljaku, Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Pljevljima, Zeti, Plavu i Rožajama, a redovni državni izbori, 2027.
U analizi, dostavljenoj Vijestima, CDT ističe da održavanje opštih lokalnih izbora (izbori u jednom danu) predstavlja veoma važnu društvenu reformu koja je neophodna Crnoj Gori.
“CDT zagovara ovu reformu posljednjih desetak godina, jer ona treba da donese racionalizaciju izbornog procesa na lokalnom nivou, da omogući da lokalne teme konačno dobiju značaj u odnosu na državne (prije svih nacionalističke i identitetske) i da dovede do stabilnosti i predvidivosti izbornih procesa. Zato je ova reforma jako važan dio reforme izbornog zakonodavstva”, rekao je Vijestima izvršni direktor ove NVO Dragan Koprivica.
Kazao je, da bi došli do izbora u jednom danu od ključne važnosti je određivanje datuma lokalnih izbora koji pravi najmanju štetu izbornim i demokratskim pravima.
Lokalni izbori 2027. najgora opcija – šteta za oko 234.000 građana
CDT je analizirao opcije održavanja svih lokalnih izbora na jesen ove godine, zatim na proljeće i jesen 2026. i 2027. godine.
U analizi su procijenili su da najmanju štetu pravi opcija da opšti izbori budu na jesen 2025. godine.
“Ona je gotovo ‘savršena’ sa stanovišta proporcionalnosti. U stvarnosti bi značila da nema uskraćivanja prava glasa kroz produženje i da bi se samo smanjenjima ostvarila harmonizacija i održali izbori u jednom danu’’, naveli su iz CDT-a.
Opcija da opšti lokalni izbori budu u proljeće 2026. godine bi, kako kažu, podrazumijevala uskraćivanje prava glasa za oko 26.000 građana i građanki (Cetinje, Petnjica i Mojkovac, prema podacima o broju upisanih birača za parlamentarne izbore 2023).
“Jedni izbori bi bili u približno redovnom terminu (Ulcinj), kraće skraćenje mandata bilo bi u 14 opština, dok bi skraćenje duže od godinu bilo u njih sedam”, objasnili su iz CDT-a.
Prema analizi CDT-a, ako bi opšti lokalni izbori bili na jesen 2026. godine situacija sa stanovišta pravljenja “štete” bi bila: pravo glasa kroz produženje mandata bi bilo uskraćeno za oko 47.000 građana i građanki (Cetinje, Petnjica i Mojkovac, Ulcinj), u 12 opština izbori bi bili u približno redovnom terminu (Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Tivat, Zeta, Šavnik i Žabljak), skraćenje do godinu bi bilo u dvije opštine (Tuzi i Andrijevica), a duže u sedam (Gusinje, Podgorica, Kotor. Budva, Berane, Nikšić i Herceg Novi).
Opcija da opšti izbori budu u proljeće 2027. godine donijela bi uskraćivanje prava glasa duže od godinu bi bilo za oko 47.000 birača (Cetinje, Petnjica i Mojkovac, Ulcinj), kraće od godinu uskraćivanje za dodatnih oko 187.000 (Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Tivat, Zeta, Šavnik i Žabljak), izbori u Tuzima bi bili u približno redovnom terminu dok bi skraćenje bilo u preostalih osam opština, navode iz CDT-a.
“Ovdje se najbolje može vidjeti šta u praksi znači proporcionalnost, tj. najmanja šteta po demokratiju – u prvoj opciji ona ne bi postojala, dok bi u četvrtoj ta šteta bila nanijeta za oko 234.000 građana i građanki sa pravom glasa”, rekli su iz CDT-a.
Kako dodaju, opcija održavanja izbora u jednom danu u jesen 2027. godine bi bila približna (skraćenje mandata bi bilo manje), ali bi se njom izbjegao dodatni problem koji bi imali ako bi izbori bili u proljeće 2027, odnosno oni bi vjerovatno bili spojeni sa redovnim parlamentarnim izborima.
Objašnjavaju da se u Crnoj Gori lokalni izbori tretiraju kao “drugorazredni”, pa kampanje često ignorišu lokalne probleme, dok dominacija nacionalnih aktera i tema potiskuje interese građana na nivou opština.
“Male partije, nezavisne liste i lokalne inicijative teško dolaze do izražaja u takvom ambijentu. Spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora dodatno bi oslabilo lokalnu demokratiju”, upozoravaju iz CDT-a,
Podsjećaju da su Savjet Evrope, Evropski parlament i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODHIR) dali mišljenja za nedavni konkretan primjer sastavljanja lokalnih i parlamentarnih izbora u Srbiji.
Savjet Evrope smatra da to predstavlja “značajan izazov za izbornu administraciju, doprinosi pretjeranom fokusiranju kampanje na nacionalna politička pitanja”, a Evropski parlament sugeriše da održavanje “lokalnih i parlamentarnih izbora istog dana nije dobra ni ustaljena praksa, budući da brojni posmatrači vide ove prijevremene djelimične lokalne izbore kao sredstvo za konsolidaciju vlasti aktuelne vlade i zloupotrebu biračkog prava lokalnih zajednica”.
“Sa ovim mišljenjima saglasan je i ODIHR, koji kaže da je ‘raznolik medijski pejzaž snažno polarizovan i pružao je selektivno izvještavanje, dajući prednost nacionalnoj agendi u odnosu na lokalna pitanja, čime je biračima bio ograničen pristup ključnim informacijama o lokalnim izborima”, rekli su iz CDT-a.
Dobiti mišljenja od međunarodnih izbornih autoriteta
Objašnjavajući rješenja koja zagovara CDT, Koprivica kaže da je prvo za pripremljena zakonska rješenja neophodno dobiti mišljenja od međunarodnih izbornih autoriteta, da bi ovaj važan i neophodan dio izborne reforme bio legitiman i u jasnom javnom, a ne partijskom interesu.
“Drugo, imajući u vidu da je u sklopu pripreme izborne reforme najavljena depolitizacija izborne administracije vjerujemo da bi optimalan termin bila jesen 2026. Ovo zbog toga što bi bilo potrebno vrijeme za izbor i uhodavanje novih članova Državne izborne komisije (DIK) i opštinskih izbornih komisija (OIK). Ukoliko se ta depolitizacija ne bi desila do, kako je najavljeno, 31. jula ove godine, onda bi se opšti lokalni izbori morali održati najkasnije u proljeće 2026. godine”, rekao je Koprivica.
Važno da budu ispoštovani međunarodni standardi
Iz CDT-a poručuju da obavljanje ove vrste sinhronizacije (lokalni izbori u jednom danu) najčešće podrazumijeva uskraćivanje prava glasa određenom broju građana i zato je krucijalno važno da budu ispoštovani međunarodni standardi što je moguće više.
Kažu i da bi predlog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu trebalo da dobije mišljenje relevantnih međunarodnih institucija prije nego što bude usvojen u parlamentu.
“Da bismo došli do izbora u jednom danu od ključne važnosti je određivanje datuma lokalnih izbora koji pravi najmanju štetu izbornim i demokratskim pravima… Ovdje je problematično produženje mandata i zato Odbor za posebnom pažnjom i senzibilitetom mora rješavati pitanje datuma opštih lokalnih izbora”, rekli su iz CDT-a.
Kako navode, Venecijanska komisija smatra da je produženje mandata moguće u slučajevima rata, vanrednog stanja, prirodnih katastrofa ili institucionalnih blokada.
“U par navrata se ono dešavalo u sličnim (ne i identičnim) situacijama (Njemačka, Kirgistan, Estonija, Sjeverna Makedonija, Albanija), kada su se događale reforme u javnom interesu. U svakom od njih morala su biti ispunjena tri uslova: da je reforma zakonski utemeljena, da je neophodna i legitimna i da je proporcionalna”, navode iz CDT-a.
U jednom od mišljenja VK kaže da produžetak mandata, odnosno uskraćivanje prava glasa, mora biti razumno i jasno dokazano zašto je ta opcija bolja u odnosu na druge opcije koje postoje. Sugerišu da, ukoliko je neophodan, produžetak mora biti na najkraći mogući vremenski period i da ne postoje manje invazivna rješenja u tom momentu, navode iz CDT-a.
“Drugim riječima, da odabrano rješenje mora praviti najmanju štetu krucijalnim demokratskim principima, odnosno uskraćivanju prava glasa kroz produžetak mandata opštinama”, kazali su.