Od izuzetnog značaja za Crnu Goru je da se strateški planira borba protiv dezinformacija i lažnih vijesti, poručeno je na panelu “Linija u snijegu: Granica između slobode govora i dezinformacija” drugog dana regionalne konferencije koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
“Dezinformacije se koriste kao sredstvo političke borbe u polarizovanom društvu i do sada smo gledali samo dnevno-političko interesovanje za ovaj problem. Ovo je formalno priznanje da imamo taj izazov i mislim da konačno krećemo u ono što su trendovi modernih, razvijenih zemalja”, kazala je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević.
Prema njenom mišljenju, izvjesno je da medijska strategija i Zakon o medijima neće u potpunosti riješiti problem dezinformacija.
“Vjerovatno ćemo usvojiti neka rješenja koja će one koji su zlonamjerni zaobići. To je tako u nerazvijenim, nedemokratskim, loše uređenim društvima sa ovakvom političkom situacijom. Ali ćemo onda mijenjati, vidjeti šta je efikasno, saznaćemo šta je neko uradio nešto novo, uporedna rješenja u drugim državama koja možemo da upotrijebimo. Samo je važno da krenemo”, kazala je Kovačević.
Ona je ukazala da je u Crnoj Gori neophodna regulacija transparentnosti i osnaživanje novinarstva.
“Mislim da ono što treba da urade nadležni državni organi je regulacija transparentnosti. Potrebno je da se medij registruju i to ne samo pravno vlasništvo, već stvarno. Regulacija tržišta, razmišljanje o ograničavanju procenta stranog vlasništva u medijima ili podizanje kriterijuma za programske sadržaje. Kada riješimo ta pitanja transparentnosti dolazimo i do toga da država mora pomoći medijima”, kazala je Kovačević.
Ona je navela da ne bi trebalo umanjiti značaj medija čije izvještavanje nije u javnom interesu, jer uprkos niskom povjerenju građana u njih, zabilježema je, kako je rekla, velika čitanost.
V.d. generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović kazao je da su dezinformacije i govor mržnje postavljene u novom zakon kao temelj javnog interesa.
On je pojasnio da medijska strategija predviđa da se zakonom izmijeni norma o pokretanju hitnog sudskog postupka zbog širenja govora mržnje, a prema novom rješenju taj postupak će moći da pokrene i žrtva govora mržnje. Takođe, najavio je ostvarivanje saradnje sa globalnim kompanijama i društvenim mrežama, sa ciljem snošenja odgovornosti za plasiranje dezinformacijama na tim platformama
“Naš cilj je da pokušamo da mediji ne budu ti koji sebi dozvoljavaju da organizovano i u kontinuitetu šire dezinformacije, zato smo predvidjeli da oni mediji čiji su osnivači/glavni urednici/novinari osuđeni zbog širenja govora mržnje ne mogu pristupiti Fondu za pluralizam, ne mogu biti finansirani od države, kao ni oni koji nijesu u samoregulaciji. Takođe, predviđeno je i da se zabrani oglašavanje subjekata javnog sektora u medijima koji nijesu registrovani”, kazao je Rudović.
Dodatno, istakao je da je predviđeno da se govor mržnje tretira kao posebno krivično djelo i najavio je formiranje tijela koje će kontrolisati medije u odnosu na to da li objavljuju govor mržnje ili ne.
“Mi u Crnoj Gori imamo gledane i čitane domaće medije koji i dalje dominanto kreiraju javno mnjenje. Ti mediji koji su najčitaniji i najgledaniji i kojima se najviše vjeruje nijesu tabloidi već se na profesionalna način bave novinarstvom”, dodao je Rudović.
Pravnik Sergej Sekulović kazao je da je jako teško odrediti granicu između slobode govora i dezinformacija, te da ove teme koje zahtijevaju multidisciplinarni i multisektorski pristup.
“Kontrola nad informacijama je sama po sebi antidemokratski čin, sa druge strane ako pustite da idu haotično one ugrožavaju demokratiju”, kazao je Sekulović i dodao da prema njegovom mišljenju mala društva moraju unutar sebe da izgrade mehanizme kako bi se suprotstavili destruktivnim uticajima.
Odgovarajući na pitanje postoje li neka dobra uporedna rješenja i koji model bi bio primjenljiv u Crnoj Gori, Sekulović je kazao se zalaže za postojanje adekvatnih represivnih modela međutim, kako je dodao, važno je da budu što je moguće preciznije određeni i da tim modelima rukovode ljudi koji su obučeni da vode taj proces.
Istakao je i da je nužno jačanje medijskog ekosistema, širenje svijesti o ovim problemima, medijska pismenost, ali i podizanje stope profesionalizma.
Regionalnu konferenciju “Ima li fer izbora u eri dezinformacija?” organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa regionalnom mrežom fakt-čekera SeeCheck, uz podršku ambasade SAD u Podgorici i Evropske Unije.