Značajan broj građana u Crnoj Gori se informiše iz medija iz regiona i inostranstva, što gradi idealan teren za širenje stranog uticaja. To je poručeno na panelu “Izbori i laži: Ko utiče na birače?” prvog dana konferencije koju organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, upozorava da je evidentna pristrasnost medija u Crnoj Gori i dodaje da su društvene mreže primaran izvor dezinformacija.
“Portali iz desnog spektra, od kojih neki nijesu ni registrovani, skoro svakodnevno šire dezinformacije. Ne smijemo zanemariti ni izvore spolja, iz regiona, mahom iz Srbije. Nije lako suprostaviti se dezinformacijama, jer sve su češće kad se nešto veliko dešava, poput izbora. Uskoro nas očekuju izbori i jača politička borba pa će biti interesantno šta će se dešavati”, kazao je Kračković.
U susret vanrednim parlamentarnim izborima, CDT je predložio potpisivanje Kodeksa za fer izbore.
“Želimo da probamo sa jednom izjavom dobre volje, neobavezujućim pravilom, da probamo da nadomjestimo rupe koje imamo u izbornom zakonodavstvu. Većina je do sada dobro odreagovala, projekcija je da će ga potpisati 80 odsto budućeg parlamenta. Tu imamo dio o dezinformacijama i o stranim uticajima, da nešto bude makar malo bolje”, pojasnio je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Šefica grupe za Zapadni Balkan u Sektoru za strateške komunikacije pri Evropskoj službi za vanjske poslove, Jasna Jelisić, ističe da se strani uticaji ne bi mogli ostvarivati bez lokalnih igrača koji pomažu u plasiranju, između ostaloga, anti-EU narativa.
“Integritet izbora je ključan za EU, bez demokratskih društava ne možemo imati savez kakav imamo. Manipulacijom informacijama se utiče na intergracioni proces zemalja zapadnog Balkana ka EU, mediji pokušavaju da unište povjerenje u EU proces. Mnogo toga treba da se odradi, ali je moguće”, navodi Jelisić.
Direktorka Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić ističe tri izvora dezinformacija:
“Primarno domaći, spoljni i, kao najopasnija grupa izvora, dezinformacioni mehanizmi koji koriste podijeljeno društvo u odnosu na različita pitanja poput vjere, nacije…a koji narušavaju suštinu demokratskog kapaciteta jednog društva”.
Ona je pojasnila da dugoročna strategija za borbu protiv dezinfomacija ima četiri faze – identifikacija, podizanje svijesti, traženje modela borbe i borba.
“Mi smo negdje između prve dvije faze”, navodi Bakić.
Panelisti smatraju da novinari moraju predvoditi borbu protiv dezinformacija, ali i da ne možemo očekivati da će problem dezinformacija riješiti bilo ko drugi, do nas samih.
Regionalnu konferenciju “Ima li fer izbora u eri dezinformacija?” organizuje CDT u saradnji sa regionalnom mrežom faktčekera SeeCheck, uz podršku ambasade SAD u Podgorici i Evropske Unije