Svi predsjednički kandidati imali su relativno izjednačen pristup elektronskim medijima tokom predizborne kampanje, a velika ujednačenost zabilježena je u programima nacionalnog javnog emitera, kao i u lokalnim emiterima, ocijenila je u CDT-ovom podkastu “Akcija” Sunčica Bakić, direktorica Agencije za elektronske medije (AEM).
Ona je kazala da su u izvješaju AEM-a konstatovane određene razlike u zastupljenosti predsjedničkih kandidata kod komercijalnih medija, ali da to nije bila nužno odgovornost tih medija.
“Političari u Crnoj Gori imaju lične preferencije u odnosu na određene medije. Ne znači da je nekom kandidatu bio ograničen pristup, što često čujemo i kroz same emisije kada novinari saopštavaju da su pozvali sve kandidate, već se taj dio odnosi na sadržaj kao što su sučeljavanja, intervjui, debate”, kazala je Bakić.
Ocijenila je da se pristrasnost medija uglavnom ogledala kroz uredničke intervencije kada su u pitanju određene emisije, gdje su se kroz zastupljenost određenih analitičara, istaknutih javnih ličnosti otvoreno favorizovali određeni kandidati, dok su druge pratili negativni narativi.
Da je kampanju obilježilo pristrasno medijsko izvještavanje kazao je i Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanja.
“Svi mi znamo i razumijemo pristrasnost i navijanje za nekog od kandidata, ali se sada često prelazila granica pa se iz neke pristrasnosti išlo u pokušaje uticanja i manipulacije biračima, naročito u regionalnim medijima uoči održavanja prvog kruga predsjedničkih izbora”, kazao je Murić.
Govoreći o kampanji za prvi krug predsjedničkih izbora, Bakić je kazala da je ona bila kratka, da nije bila posebno karakteristična u odnosi na ranije izborne procese, ali da je postala intenzivnija kako se približavao izborni dan. Dodala je da je veliki prostor za predstavljanje predsjedničkih kandidata obezbijeđen besplatno, kroz programe javnih emitera, ali i putem programa komericijalnih emitera koji su dobrovoljno emitovali različite emisije i debate.
Kada je u pitanju političko oglašavanje kazala je da je ono prisutno samo kada govorimo o značajnijim izbornim procesima.
“U prvom krugu zabilježeno je nešto značajnije učešće plaćenog političkog oglašavanja u odnosu na ranije izborne procese, iznosilo je 10 odsto ukupnog medijskog predstavljanja. Za drugi krug imamo nešto intenzivnije plaćeno oglašavanje ali ne na nivou prvog kruga”, pojasnila je Bakić i kazala da sada mediji nisu u fokusu ni jednog od predsjedničkih kandidata.
“Oba kandidata svjesna su da su glavne poruke već uputili biračkom tijelu, do proširenja kruga birača dolaze drugim kanalima”, kazala je direktorica AEM-a i dodala da političke partije usmjeravaju sredstva na online prostor, koji je neregulisan.
Više nema izbora bez dezinformacija
Govoreći iz pozicije nekoga ko se na svakodnevnom nivou bavi dezinformacijama Murić je komentarišući dosadašnju kampanju kazao da je evidentno da više ne možemo očekivati održavanje izbora koje neće pratiti dezinformacije.
“Kampanja je bila kratka, ali dosta intenzivna. Dakle, jeste bilo dezinformacija poput onih da je Đukanović pobjegao iz zemlje, da je zloupotrebljavao potpise podrške za kandidaturu, neistine o njegovom đedu, ali ipak je ovoga puta bila dominantnija ta pristrasnost koja je prelazila u manipulaciju. Prije prvog kruga imali smo priliku da vidimo nedvosmislenu podršku Andriji Mandiću u srpskim tabloidima i medijima bliskim režimu u toj zemlji, toliku da su čitaoci mogli zaključiti da je on jedini u trci za predsjednika. Njegova pobjeda se najavljivala i kad nismo znali ko su drugi kandidati. A drugi kandidati su se pominjali rijetko ali skoro isključivo u negativnom kontekstu”, kazao je Murić.
Dodao je i da je bio pristutan anticrnogorski narativ, da smo se naslušali svakakvih tvrdnji “da su crnogorci satanisti”, da je u jednom momentu bila prisutna dehumanizacija cijele nacije, da se išlo u ekstrem kojim se, kako je ocijenio, sijala mržnja.
AEM-u “vezane ruke”
Govoreći o problemima sa kojima se u radu suočava Agencija za elektronske medija Bakić je kazala da je postojeća regulativa nedovoljna i zastarjela, te da posebno u kontekstu izbora ne mogu da učine puno toga.
“Kada govorimo o izborima i izborima i uticaju na izborni proces ne možemo da uradimo mnogo. Zabilježili smo sadržaje koje je karakterisalo svođenje političkog izbora samo na dva kandidata, jedan se favorizuje, a drugi predstavlja u negativnom kontekstu”, kazala je onda i dodala da se sve svodi na saradnju regulatornih tijela dvije zemlje.“
Podsjetila je da je Agencija nekoliko puta izrekla mjeru ograničenja određenih sadržaja iz susjedne Srbije, koji su sadržali eksplicitan govor mržnje u odnosu na pripadnike crnogorske nacije.
Ocijenila je da je Crnoj Gori po ovom pitanju neophodan strateški pristup.
“Moramo da jasno sagledamo sve okolnosti koje se odnose na medije. Bez obzira na malo tržište imamo veliku zainteresovanost stranih vlasnika. Moramo da se zapitamo zašto je to tako”, dodala je Bakić i istakla da se, kada govorimo o online sferi, reforme odviju relativno sporo, te da se gotovo uvijek nalazimo u situaciji da ispravljamo postupke koji su se već dogodili. “Tehnologija ide ne jedan, nego deset koraka unaprijed, a naša regulativa je još analogna”, kazala je Bakić.
Programska direktorica CDT-a, Milica Kovačević, kazala je da CDT od 2018. godine u svim svojim izvještajima koji se bave medijima i dezinformacijama ponavlja isti zaključak – Crna Gora nema ni strategije, ni zakone, ni institucije potrebne za uspješno suprotstavljanje pogubnim efektima dezinformacija i nedozvoljenim stranim uplitanjima u naše demokratske i društvene procese.
“Naše inicijative za formiranje parlamentarnog tijela koje bi se ovim bavilo, osnivanje fonda za medije za borbu protiv dezinformacija, za promjene zakonodavstva su ostale bez odgovora, što nas upućuje na to da za ovu borbu nije bilo ni političke volje”, navela je Kovačević.
Ključni problem – natjerati pojedine portale da objave impresum
Sagovornici podkasta saglasni su u ocjeni da se veliki broj dezinformacija objavljuje na marginalnim portalima, za koje ne znamo ko iza njih stoji.
Murić je kazao da je Raskrinkavanje zabilježilo i nekoliko slučajeva kada su pojedini portali bez ikakve prethodne provjere prenosili informacije objavljene na društvenim mrežama, što je kako je kazao, potpuno u suprotnosti sa novinarskom profesijom.
Bakić je kazala da je neophodno pronaći mehanizme kako natjerati portale da objave impresum, da se identifikuju ljudi koji stoje iza tekstova koji se objavljuju.
“Borimo se da mediji formiraju samoregulatorna tijela, nažalost svi dosadašnji napori nijesu dali rezultate. Zalažem se da počnemo da tražimo druge modele, postojeći mehanizmi ne daju rezultate. Moramo priznati da ovo ne funkcioniše”, zaključila je sagovornica CDT-ovog podkasta “Akcija”.
Sagovornici su više puta naglasili da je potrebno istaći da se ne može govoriti o bilo kom vidu ograničavanja prava na slobodu izražavanja, ali da treba jačati načine da se društvo zaštiti od dezinformacija i lažnih vijesti.