Državna izborna komisija (DIK) je svojim postupanjem u više navrata, umjesto institucije koja sprovodi Zakon o izboru odbornika i poslanika, postala direktni učesnik u predsjedničkim izborima. Odluke koje donosi većina u komisiji jasno pokazuju da ona ima za cilj da određuje krajnji rezultat izbora.
Umjesto da konzistentno i nepristrasno sprovodi zakonske procedure politička većina u DIK je odabrala da u ad hoc procedurama, smišljenim za jednokratnu političku upotrebu, pribavlja podatke od stranih država o potencijalnih kandidatima na način da traži samo one podatke koji idu na štetu jednom kandidatu i da dokumenta objavljena na društvenim mrežama i/ili u medijima prihvati kao pravnu činjenicu, a da ona nije prethodno utvrđena u postupku pred nadležnim državnim organima naše države. Ovim je izašla iz svojih zakonskih okvira i nedvosmisleno demonstrirala pristrasnost i selektivnost.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je, u više navrata, pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), da pokrene postupke protiv svih kandidata za koje postoji i najmanja sumnja da nelegalno posjeduju državljanstvo Republike Srbije ili bilo koje druge države. Takođe smo, veoma oštro, osudili obmanjivanje javnosti od strane potencijalnih predsjedničkih kandidata i pokušaj da se lažima i obmanama izbjegne moguća odgovornost i striktna primjena zakona.
Međutim, striktna primjena zakona znači da se u odgovarajućim procedurama moraju, na pravno valjan način, utvrditi sve relevantne činjenice i na osnovu toga o svakom kandidatu pojedinačno donijeti odluka. Medijski navodi mogu biti dobra inicijalna informacija za uzbunjivanje javnosti i nadležnih institucija u slučaju bilo kakvih zloupotreba ali nipošto ne smiju niti uzeti kao krajnja činjenica, tj. osnova za postupanje bez adekvatnog postupka i provjere. Jedina institucija koja može voditi postupke i donijeti odluke o eventualnom oduzimanju prebivališta i državljanstva a time i aktivnog i pasivnog biračkog prava jeste MUP, koji to mora uraditi u urgentnom roku. DIK mora, samo i jedino, svoje odluke donositi na osnovu dokumenata pribavljenih od crnogorskih državnih organa.
Kodeksom dobrih praksi u izbornim stvarima Venecijanske komisije jasno je propisano da pojedinac može biti lišen prava da bira i da bude biran samo pod sljedećim kumulativnim uslovima: to mora biti predviđeno zakonom; mora se poštovati princip proporcionalnosti; lišavanje mora biti zasnovano na mentalnoj nesposobnosti ili krivičnoj osudi za teško krivično djelo. Uslovi za lišavanje prava kandidovanja na izborima mogu biti manje strogi nego za lišavanje prava glasa, jer je u pitanju obavljanje javne funkcije i može biti legitimno odbaciti kadnidature osoba čije bi djelovanje na takvoj funkciji narušilo javni interes. Međutim, i tada razlozi moraju biti utvrđeni u Ustavu ili zakonu.
DIK je, nakon izlaska iz zakonskih okvira djelovanja i sprovođenja međunarodnih istraga, sumnjivim kanalima komunikacije sa stranim državama, uvođenja institucija stranih država u naš izborni proces, pokretanja postupaka protiv birača koji nijesu bili kandidati, nakon selektivnog pristupa i provjera jednih ali ne i svih kandidata, dvoličnog ponašanja vezano za zaštitu ličnih podataka, napravila do sada neviđene presedane u ponašanju institucije koja sprovodi izbore. Ona je, zapravo, postala učesnik u izbornom procesu.
I na kraju, kako odgovor dušebrižnim članovima DIK koji su svoj stav agrumentovali situacijom koja se može desiti ako Spajić (zanimljivo ne i Mandić) bude izabran za predsjednika i u pokrenutom postupku izgubi crnogorsko državljanstvo poručujemo – ozbiljne institucije ne “rješavaju” hipotetičke situacije već primjenjuju Ustav, zakone i međunarodne standarde. Tako se u demokratijama rješavaju teška pitanja. Zakonito, etično i u dobroj namjeri. Za razliku od ovoga što svakodnevno živimo i što je daleko od demokratije.
Biljana Papović
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a