Bez kontrole rada i odgovornosti sudija nema promjena u pravosuđu

Bez kontrole rada i odgovornosti sudija nema promjena u pravosuđu

16/06/2022

Ne postoji čarobni štapić za rješenje problema u crnogorskom pravosuđu. Samo strpljivim profesionalnim i savjesnim postupanjem u okvirima zakonskih nadležnosti, pravosudni sistem se može unaprijediti upotrebom sredstava eksterne i interne kontrole rada sudija i tužilaca.

Iz pravosudnih afera crnogorsko društvo i političke elite moraju izvući važnu poruku, da onaj ko u pravosudni sistem dolazi na osnovu političke moći privremenih nosilaca izvrsne vlasti, a ne ličnog i profesionalnog integriteta ne može dati rezultate drugačije od onih kojima danas svjedočimo. To je posebno važno u kontekstu predstojećeg izbora novih članova Sudskog savjeta, čija su odgovornost pitanja izbora, napredovanja, odgovornosti i razrješenja sudija.

U pravosudnim sistemima u kojima postoji efektivna mogućnost pozivanja sudije na odgovornost zbog prestupa koji su ustavno predviđeni kao razlozi za razrješenje, tj. u onim pravosudnim sistemima u kojima niko pa ni sudija nije nedodirljiv, ne postoji potreba za revolucionarnim promjenama cjelokupnog sudskog sistema, niti postoji potreba za opštom revizijom rada sudija u zavisnosti od političkih okolnosti.

To je ključni nalaz članka “Suđenje crnogorskom pravosuđu” koji je u okviru CDT-ovog projekta “Akcija” uradio dr Bojan Spaić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu i član Savjeta CDT. “Akcija” ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo. Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva.

Sudski savjet nikada nije izgradio potrebnu nezavisnost i kredibilitet u sprovođenju svojih ključnih nadležnosti, od pitanja izbora i napredovanja sudija do sprovođenja mehanizama interne kontrole rada. Zato je važno Sudski savjet osloboditi političkog uticaja i podržati izbor članova na osnovu stručnosti i integriteta, a ne na osnovu političkih afilijacija.

Osim toga, i mehanizmi eksterne kontrole rada, koja podrazumijeva mogućnost procesuiranja sudija za krivična djela za koja ustav propisuje mogućnost razrješenja, do skoro su bili nefunkcionalni. Potencijalne zloupotrebe položaja gurane su pod tepih političke podobnosti, sve eksplozije afera hapšenja visokih pravosudnih zvaničnika i njima bliskih osoba.

U svijetlu otkrivanja afera u vrhu crnogorskog pravosuđa, pokrenuta je debata o tome u kom smjeru treba mijenjati sudstvo kako bi se smanjio ili iskorijenio potencijal za korupciju i organizovani kriminal. Na jednoj strani su oni koji insistiraju na postepenim, iterativnim promjenama, zasnovanim na postojećim analizama i manjkavostima u pravnom okviru i postupanju najviših pravosudnih tijela. Na drugoj strani su zastupnici radikalnih reformi, oličenih u predlogu da se pristupi opštem reizboru sudija.

U članku se navodi da u dobro postavljenom pravosudnom sistemu, sudije nijesu nedodirljive. Vrednovanje njihovog rada od strane nadređenih i stručnih organa, kontinuirane obuke i mogućnost pozivanja na disciplinsku odgovornost jesu interni načini na koje je rad sudija podložan provjeri i kontroli. Eksterna kontrola rada podrazumijeva mogućnost procesuiranja sudija za krivična djela za koja ustav propisuje mogućnost razrješenja, kao i mogućnost stručne pa i laičke javnosti da procijeni postupak izbora, stručnost i učinak sudije. Stalnost sudijske funkcije ne znači nedodirljivost. Nedodirljivost aktivno podriva subjektivnu nezavisnost pravosuđa tako što potkopava povjerenje javnosti u rad sudija i sudstva.

Promjene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti mogu biti politički osnov za promjene u sudstvu, ali te promjene u okvirima važećeg prava ne mogu biti radikalne već samo postupne, i ne mogu biti sveobuhvatno personalne već samo individualno personalne, u granicama koje su propisane Ustavom. Postojeći normativni okvir omogućava efikasnije postupanje najviših pravosudnih tijela, pod uslovom da ta tijela djeluju sa punim personalnim sastavom, uz potpunu javnost djelovanja i uz izbor novih članova koji ispunjavaju sve stručne i moralne uslove za obavljanje funkcije.

O tome svjedoče izvještaji evropskih institucija: Venecijanska komisija u jednom skorašnjem mišljenju naglašava da normativna preuređenja ne mogu zamijeniti dugoročna zalaganja da se unaprijedi profesionalizam, transparentnost i etika pravosuđa, te da promjene pravnog okvira ne mogu same po sebi dovesti do kulture poštovanja sudijske nezavisnosti.

Kompletnu analizu možete pročitati na linku.