Nema reforme pravosuđa bez konsenzusa

Nema reforme pravosuđa bez konsenzusa

12/11/2021

U proteklih 10 mjeseci, reforma pravosuđa nije bila prioritet parlamentarnih partija i nije urađeno dovoljno na rješavanju problema u ovoj oblasti.

Pokazalo se da je političkim snagama važnija borba za koji glas više, dodvoravanje nacionalistima, crkvi te plasiranje populističkih predloga, dok se reformske teme, koje treba da omoguće prosperitet i garantuju pravdu, guraju u stranu.

Premijer je u ekspozeu naglasio da prethodni saziv Skupštine nije uspio da obezbijedi kvalifikovanu većinu za važna imenovanja u pravosudnom sistemu, što je dovelo do toga da se ključne funkcije obavljaju u v.d. stanju i tako otvori prostor za zloupotrebe.

Ipak, ni aktuelni saziv, u prvoj godini svog rada, nije uložio napor da pokrene dijalog između parlamentarnih partija o rješavanju ovih i drugih važnih pitanja. Zbog svega ovoga i dalje nemamo ni jednu od pravosudnih institucija za čiji je izbor nužan dijalog i kompromis između vlasti i opozicije – Sudski savjet, Vrhovnog državnog tužioca, popunjen Ustavni sud.

Na ovaj način, nastavljena je tendencija marginalizacije parlamenta, koji bi trebalo da bude centralni forum za transparentne političke razgovore, umjesto zakulisnih dogovora partija i drugih interesnih grupa.

Na zakonodavnom planu usvojene su izmjene Zakona o državnom tužilaštvu koje omogućavaju promjenu sastava Tužilačkog savjeta. Zbog velikog prostora koji novo rješenje ostavlja za politički uticaj na Tužilaštvo, ovaj propis tek treba da prođe test praktične primjene. I u ovom slučaju je borba za političke poene onemogućila izbor članova i početak rada savjeta u novom sastavu.

Međutim, jedno je sigurno, ovim zakonom je odložena urgentnost razgovora i dogovora o Vrhovnom državnom tužiocu jer v.d. stanje može trajati u nedogled, čime su obesmišljene ustavne promjene koje za izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija zahtijevaju kvalifikovanu većinu.

Dodatno, blokada Vrhovnog suda, krnji sastav Ustavnog suda te generalni štrajk advokata doveli su do pravne nesigurnosti.

O stanju u pravosuđu i potrebi za reformama govore nam i porazni podaci  iz istraživanja antikorupcijske mreže SELDI prema kojem građani Crne Gore sudije i tužioce vide kao najkorumpiranije javne službenike i funkcionere, odmah nakon carinika.

Čak 61.8% građana smatra da je skoro svaki ili velika većina sudija uključeno u korupciju, a njih 60.8% isto smatra za skoro svakog ili veliku većinu tužilaca.

U odnosu na 2016. godinu, čak je 17.1% više ispitanika koji procjenjuju veći nivo zastupljenosti korupcije među sudijama, odnosno 18.9% više ispitanika to procjenjuje među tužiocima.

Više detalja je dostupno u našoj analizi.

 

Milica Kovačević

Programska direktorica CDT-a