Kovid kriza ogolila netransparentnost institucija 

Kovid kriza ogolila netransparentnost institucija 

22/12/2020

Kad nema primjene nečeg što je zapisano u propisima ili onoga na šta su se ljudi obavezali stupanjem na javnu funkciju ne može se govoriti o političkoj volji, njoj nema mjesta u dijelu koji se tiče poštovanja zakona, ocijenjeno je na konferenciji „Otvorenost kao preduslov kontrole i odgovornosti vlasti“ koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED).  

Ocijenjeno je i da je korona kriza ogolila nedostatke i loše prakse institucija kada je u pitanju objavljivanje podataka i da su  najbolji primjer za takvu netransparentrnost podaci o javnim nabavkama medicinkse opreme za vrijeme pandemije.  

Učesnici konferencije, predstavnici civilnog sektora i izvršne vlasti iz Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, poručili su da su problemi država regiona, kada je u pitanju otvorenost, uglavnom slični.  

Koordinatorka istraživanja u CDT-u, Milena Gvozdenović, kazala je da je u Crnoj Gori politika otvorenosti sada postavljena tako da, najčešće, zavisi od dobre volje izvršnih vlasti.

“A to je situacija koja je svakako daleko od željenog stanja. Dakle otvorenost je i dalje pitanje volje ili posvećenosti starješine organa, a ne jasnih politika države. Naša godišnja istraživanja su ukazivala da organi vlasti ne napredujuju i ne razvijaju prakse i politike otvorenosti što najbolje ilustruju rezultati“, rekla je Gvozdenović. 

Ona je istakla da je zaista neophodno da se konačno riješe problemi portala Vlade jer svako ko je ikada posjetio internet stranice vlade i ministarstava  se mogao uvjeriti u njihovu gotovo potpunu nefunkcionalnost. 

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društevni dijalog u Vladi Srbije, Gordana Čomić, rekla je da mjerenja otvorenosti institucija izvršne vlasti, u suštini, govore o napretku.

„Ako gledate duži period vidimo napredak, ili stagnaciju ako gledate manji vremenski razmak“, ocijenila je Čomić. 

Govoreći o tome da li objavljivanje podataka zavisi od pojedinaca u institucijama, ona je kazala da se politička volja gradi dok se donose propisi i da nema razloga da se o njoj govori jednom kada je propis donijet. 

„Može da se govori o odgovornosti onoga ko ga ne primjenjuje. Političkoj volji nema mjesta u vladavini prava u dijelu koji se tiče poštovanja zakona“, rekla je ministarka u Vladi Srbije. 

„Što gledate hijerarhijski to je bolja otvorenost, što idete niže to je loša, zato što su oni niži daleko od kontrole javnosti, a nekad vole da urade nešto mimo obaveza koje su oni izanad njih peuzeli“, dodala je Čomić. 

Miša Bojović iz Centra za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) kazala je da u Srbiji nema objavljenih podataka o javnim nabavkama, ugovora ili aneksa ugovora.

Dostupnost informacija o budžetima kod minsitarstava je pala u odnosu na prethodnu godinu. Ne možemo u potpunosti da ispratimo kako se planiraju i troše budžetska sredstva“, kazala je ona. 

Danira Karović iz U.G. „Zašto ne?“,  dodala je da je problem uspostavljanje trasnparetnih sjednica izvršne vlasti. Ona je, govoreći o prijavljivanju imovine javnih funkcinera  Bosni i Hercegovini (BiH), kazala da čak i kada postoje informacije u imovinskim kartonima, one su često nepotpune i netačne. Istakla je da je i u toj zemlji nabavka medicinskog materijala za vrijeme pandemije koronavirusa tekla netransparentno. 

Vedrana Faladžić iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH, ocijenila je da u toj državi fali dijaloga i da politiari nijesu spremni da podnesu kritike civilnog društva.

„A djeluje kao da se civilno društvo u BiH umorilo. Nema više toliko pritiska na institucije“, dodala je ona i istakla da je određeni napredak u toj državi postignut obukama koje je taj Ured sprovodio kako bi se državni službenici uopšte upoznali sa politikom proaktivne transparentnosti. 

Savjetnica u Vladi Sjeverne Makedonije, Sanja Božović poručila je da i da bi onima koji imaju poteškoća u pristupu informacijama vasti morale pružiti pomoć.

„Pomoć bi trebala biti pružena onima koji imaju poteškoća u pristupu informacijama. Vlada Sjeverne Makednije je usvojila dvogodišnju strategiju o transparentnosti, najvažnija stvar je da se ona ne bavi samo pasivnom transrantnešću već i aktivnom, i obezbjeđuje visok nivo pune transparentnosti“, rekla je Božović.  

Ćendresa Sulejmani iz fondacije Metamorfozis kazala je da je izvršna vlast u Sjevernoj Makedoniji ostvarila uspjeh kada su u pitanju lakši indikatori, ali da je rezultat gori kada je u pitanju podizanje svijesti. Dodala je i da izostanak informacija nekada nije rezultat nedostatka političke volje, već da je često problem to što su formulisane na neki komplikovan način i da ljudi iz vlasti nekada ne mogu da ih oblikuju na pravi način kako bi ih pružili civilnom sektoru i javnosti.  

Otvorenost izvršne vlasti u regionu i Crnoj Gori 2020