Dosta je bilo stagnacije, nova Vlada da bude otvorenija 

Dosta je bilo stagnacije, nova Vlada da bude otvorenija 

22/12/2020

Nakon nekoliko godina stagnacije, došlo vrijeme da se krene naprijed u oblasti otvorenosti institucija i od nove Vlade se očekuju jasni i konkretni koraci za povećanje transparentnosti, poruka je sa konferencije „Otvorenost kao preduslov kontrole i odgovornosti vlasti“ koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED)  

Ministarka javne uprave digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, kazala je na otvaranju konferencije, da je otvorenost pretpostavka za jačenje povjerenja između javne uprave i društva u cjelini  

Ona je kazala da je izvještaj o otvorenosti izvršne vlasti veoma koristan alat zaposlenima u javnoj upravi u kreiranju i praktičnoj primjeni politika otvorenosti.  

„Ja bih rekla da je otvorenost pretpostavka za jačanje povjerenja između javne uprave i društva u cjelini sa željom da zajedno kreiramo rješenja i odgovore na izazove koji naša svakodnevne aktivnosti čine komplikovanijim a poslovanje težim i sklupljim. Transparentnost Vlade se često predstavlja kao puko davanje info na uvid široj javnost. Transparentnost traži transformaciju kod nas samih iz javne uprave jer nas konstantno podsjeća na odgovornost koju smo preuzeli na sebe u ime građana, jer prije i poslije svega, mi smo javni službenici što treba stalno da nas podsjeća na naš zadatak“, rekla je ministarka. 

Tu odgovornost, kako je dodala, treba, prije svega, da osjeti i prihvati svaki pojedinac zaposlen u javnoj upravi.

„Mijenjanjem poslovne kulture unutar Vlade, radićemo na osnaživanju zaposlenih da učestvuju u kreiranju servisa kojima je građanin na prvom mjestu, da se značajno brže prilagođavaju njihovim potrebama i da valorizujemo kapacitete zaposlenih unutar sistema da svoja znanja u potpunosti iskoriste za dobrobit napretka u društvu“, kazala je Srzentić.  

Ciljevi su, kako je kazala, ambiciozni. 

„Ali to su vrijednosti u koje duboko vjerujem i učiniću sve što je u mojom moći da tu energiju prenesem i na druge u javnoj upravi. Konkretno, moramo se posvetiti tome da pružimo  što više informacija kroz digitalne kanale, otvorene podatke i elektronske servise“, rekla je Srzentić.  

„Ne želimo štrik u papiru a u realnosti šalter, zatvorena vrata i ćutanje administracije kao prepreke razvoju“, zaključila je ona. 

Ona je dodala i da će u narednim danima otvoriti dijalog sa organizacijama civilnog sektora razmotriti sve prijedloge koji se odnose na izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. 

„Želim da otvorimo dijalog prije donošenja važnih odluka kako one dobile veći legitimitet i bile što više oblikovane prema realnim potrebama društva“, rekla je Srzentić. 

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović, navela je da ta organizaija sa partnerima iz mreže Action SEE, više godina zaredom mjeri nivo otvorenosti različitih organa vlasti u državama Zapadnog Balkana.  

Zaključak našeg istraživanja, za koje smo prikupili podatke u prvoj polovini 2020. godine, je da institucije bilježe pad otvorenosti, a nema volje da se standardi i dobre prakse otvorenosti pretoče u obavezujuće propise. Ova pad je dio trenda smanjenja otvorenosti koji postoji u prethodne četiri godine“, kazala je ona. 

Dodala je da izvršne vlasti u regionu u prosjeku ispunjavaju 44.88 odsto  kriterijuma otvorenosti, što je skoro za 5 odsto lošije nego prošle godine. 

„Rezultati ukazuju na ono što smo upozoravali godinama unazad, a to da je pad otvorenosti i transparentnosti javne uprave neminovan u situaciji odsustva jasne politike države na ovom polju. Promocija otvorenosti gotovo se i nije događala, a organi vlasti bez ikakvih posljedica nijesu poštovali ni zakonske obaveze niti principe i prakse dobrog upravljanja“, kazala je Papović. 

Po posljednjim rezultatima, kazala je, u prosjeku je najotvorenija je izvršna vlast u Sjevernoj Makedoniji koja zadovoljava 52.09 odsto kriterijuma otvorenosti, slijedi izvršna vlast u Crnoj Gori sa 51.67 odsto ispunjenih kriterijuma. Izvršna vlast u Srbiji zadovoljava 40.17 odsto, dok vlast u Bosni i Hercegovini  zadovoljava  35.60 odsto kriterijuma otvorenosti.  

„Kao i u prethodnim godinama, rezultati pokazuju da se nivo otvorenosti smanjuje kako se krećemo ka onim organima vlasti koji su na nižem hijerahijskom nivou u javnoj upravi. Vlade u regionu u prosjeku zadovoljavaju 56.59 odsto kriterijuma otvorenosti, ministarstva 47.45 odsto a organi uprave 30.61 odsto kazala je Papović. 

Nova Vlada Crne Gore je, kako je navela, proklamovala otvorenost kao svoj ključni postulat ali to, kako dodaje, nakon prvih nekoliko sjednica to nije vidljivo u praksi.  

Jasno je da je potrebno neko vrijeme da se pripreme preduslovi sa povećanje otvorenosti sjednica Vlade, ali se mora u hitnom roku omogućiti objavljivanje materijala i dnevnih redova makar dan prije održavanja sjednica, što sad nije slučaj“, navela je Papović 

Kazala je i da je potrebno napraviti dodatan korak naprijed na ovom polju zbog čega je CDT upitio inicijativu Vladi da kao prvu, kratkoročnu mjeru za povećanje transparentnosti rada, uvede praksu objavljivanja tačnih i potpunih dnevnih redova sa svim pratećim materijalima i da otvori za javnost svoje sjednice.  

I dobili smo i reakciju od strane predsjednika Vlade koji je najavio da će to biti praksa u budućem radu. Nadamo se da ova pozitivna reakcija predsjednika Vlade neće ostati na izjavi i da će se u tom pravcu napraviti konkretni koraci naprijed“, kazalaj ona. 

https://twitter.com/CDT_CrnaGora/status/1341393977614974979

Prema podacima iz istraživanja, Vlada Sjeverne Makedonije je sa ispunjenih 75.9 odsto  kriterijuma otvorenosti sustigla Vladu Crne Gore. Vlada Crne Gore zadovoljava 59.56 odsto zadatih kriterjuma, čime dijeli drugo mjesto sa Vijećem ministara BiH.  

Ministarstva u Crnoj Gori sa prosječnim rezultatom od 58.19 odsto , najotvorenija su u regionu, međutim na približnom su nivou otvorenosti ministarstva u Sjevernoj Makedoniji (56.68%). U prethodnoj godini Crnoj Gori najotvorenije je Ministarstvo prosvjete sa 78.94 odsto ispunjenih indikatora, dok je najslabije rangirano Ministarstvo vanjskih poslova sa rezultatom od 37.10 odsto. Ovakve razlike u nivou otvorenosti dodatno govore u prilog tome da je potrebno raditi na razvoju politika otvorenosti na nivou cjelokupne izvršne vlasti“, rekla je Papović. 

Ona je navela da jistraživački tim i ove godine zabilježio probleme u pronalaženju dokumenata i podataka na internet stranicama ministarstava, zbog nesistematičnosti i problema funkcionalnosti portala Vlade Crne Gore. 

Nova se vlast mora brzo riješiti ovaj problem i učiniti portal vlade dostupnim građanima i medijima“, rekla je Papović. 

Kako je dodala, pored transparentnosti, ključni principi na kojima počiva otvorena uprava su participacija, odgovornost i integritet.

Iako razumijemo potrebu za brzim zakonskim intervencijama, skrećemo pažnju novoj Vladi da, bez obzira na njene potrebe, neki zakonski tekstovi ne smije podlijegati hitnim procedurama promjene pa ih pozivamo da za sistemske i važne zakone obavezno organizuju javne rasprave i prije promjene pribave odgovarajuća mišljenja relevantnih domaćih i međunarodnih aktera“, kazala je Papović. 

Nadamo se da je, nakon nekoliko godine stagnacije, došlo vrijeme da se krene naprijed na ovom polju i očekujemo od Vlade jasne i konkretne korake za povećanje transparentnosti, otvorenosti. Već sada možemo najaviti novo mjerenje otvorenosti kada ćemo na kvalitetniji način izmjeriti efekte rada nove Vlade u ovoj oblasti“, zaključila je ona.  

Viša koordinatorka u NED-u, Tanja Dramac Džiris, saopštila je da se transparentnost treba tretirati kao nužnost a ne izraz dobre volje koji su na vlasti. 

Ona je kazala da NED svake godine dodjeljuje više od 1600 grantova u 90 zemalja, a da u regionu Zapadnog Balkana srađuje sa 120 organiazcija civilnog društva. NED šalje poruku solidarnosti ljudima koji rade za demokratiju nekada i u teškim uslovima“, rekla je ona.   

Otvorenost izvršne vlasti u regionu i Crnoj Gori 2020