Za napredak ka EU neophodni dijalog i snažne institucije

Za napredak ka EU neophodni dijalog i snažne institucije

13/11/2020

U državama Zapadnog Balkana postoji društveni konsenzus o članstvu u Evropskoj uniji, ali u balkanskim zemljama mora se uspostaviti dijalog i intenzivno raditi na jačanju institucija kako bi se izbjegla stagnacija na putu ka EU.

To je ocjena sa današnje konferencije “Zapadni Balkan i EU: Demokratska konsolidacija korz ispunjavanje političkih kriterijuma”, koju su organizvoali Skupština Crne Gore i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović kazao je da se puno toga promijenilo u posljednjih godinu dana, u samoj Evropskoj komisiji (EK) ali i u Crnoj Gori. Radunović je podsjetio da je predstavljena  i nova metodologija pregovaranja sa EU, koju je Crna Gora prihvatila.

“Od nje očekujemo puno, jer evropska budućnost ne djeluje blizu”, rekao je Radunović.

On je kazao da je veliki korak i to što se u Crnoj Gori nakon 30 godina promijenila vlast.

“Crnoj Gori se najviše zamjeralo sve ono što se podrazumijeva u poglavljima 23 i 24, to je bila kočnica. Ja sam govorio da, dok se ne smijeni vlast, ne možemo očekivati veći napredak u integracijama. To se nije moglo sa okoštalom državnom konstrukcijom kakva je do sada bila”, rekao je Radunović i dodao da je stvorena šansa da se krene u ozbiljan obračun sa korupcijom na visokom nivou i organizovanim kriminalom.

 Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Rakočević, rekao je da je činjenica da je Crna Gora lider  kada su u pitanju integracije.

“Otvorili smo sva poglavlja u pregovorima, a u prethodnom sazivu postali smo članica NATO-a, to govori o tome da li smo radili ili ne”, rekao je Rakočević.

On je ukazao da crnogorstvo društvo itekako jeste podijeljeno ali i da je svako društvo na svijetu podijeljeno, dajući za primjer Sjedinjene Američke Države. Dodao je i da je insisitranje na elimisanju svih podjela nedemokratski, te da je za demokratiju neophodan pluralizam.

 “Crnogorska politička scena je podijeljena između dva vanjska, strana, strateška i vrijednosna istema. Zbog toga vlast nije mogla da ima dobru komunikaciju sa opozicijom. Sa druge strane opozicije je prema vlasti odbijala da bude konstruktivna, odbijalo se da se dođe u parlament, a kada se dolazilo parlament se koristio kao pres konferencija. To je krivica i vlasti i opozicije”, kazao je poslanik DPS-a i dodao da je posljedica podijeljenosti i nereformisano izborno zakonodavstvo.

“Uvjeren sam da je tada vlast imala najbolju namjeru da se dogovorimo oko svih principa na kojima je opozicija insistirala i da usvojimo preporuke EK i ODIHR-a. To ćemo pokazati sada kada smo u opoziciji” kazao je on.

Potpredsjednica Skupštine Srbije, Elvira Kovač, kazala je da države imaju veliki zadatak, pa i moć jer upravo one, kod usvajanja pregovaračkih pozicija, raspravljaju o njihovom sadržaju.

“Radimo na jačanju kontrolne uloge parlamenta, jer bez obzira na to što postoji poslovnička mogućnost i obaveza da odbori Skupštine kontrolišu i provjeravaju svoja matična ministarstva, a da ministri dolaze u  Skupštinu i podnose izvještaje o radu, to se u prethodnom sazivu i dešvalo i nije. Treba jos više da radimo na vidljivosti rada odbora za evroo+pske integracije”, rekla je Kovač.

Kovač je kazala da je Srbija ozbiljno shvatila kritike EK te da će se raditi na tome da se podigne ugled parlamenta.

Predsjednik Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine (BiH), Nikola Lovrinović, ukazao je da je u toj državi situacija jako složena kada su u pitanju evropske integracije.

“Naš povratak na evropski put počinje 2015, u prošlom mandatu. Ljudi koji pišu izvještaje o BiH treba da znaju da, kada se kod nas kaže komplikovano, znači da bi to trebalo pojednostaviti, a to kod nas ide na ustavne promjene. Kada se kaže da se kod nas insistira na podjelama, treba reći  da su to datosti”, poručio je Lovrinović.

Predsjednik  Odbora za evropske poslove Skupštine Sjeverne Makedonije, Arber Ademi, kazao je da, uprkos činjenici da se ta država suočava sa kovidom, postoje momentum i dinamika u procesu integracija.

Dodao je i da je njemačko predsjedavanje EU prilika za region. On je kazao i da BiH teba da dobije status kandidata, a da se Kosovu treba odobriti vizna liberalizacija.

“Sjeverna Makedonija je posvećena dobrim odnosima sa svim susjedima”, poručio je a Arberi i dodao da je za tu državu ulazak u NATO veliki uspjeh. “Moram ukazati i na Zakon o upotrebi jezika koji je istorijski za Sjevernu  Makedoniju”, poruičio je Arberi.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je tokom diskusije da bi promjena koja se desila u Crnoj Gori mogla da doprinese onome što je i do sada bio ključni problem.

“A to je da nađemo konsenzus šta su vrijednosti”, kazao je Konjević.

“Ozbiljno u nekim segmentima možemo da narušimo barem one vrijednosti oko kojih smo do sada imali konsenzus”, dodao je poslanik SDP-a, dodajući da vjeruje da se neće krenuti u tom pravcu već u onom koji očekuju građani.

“Nova vlast treba da sa opozicijom obezbjedi konsenzus oko stvari koje treba da doprinesu političkom i ekonomskom boljitku”, zaključio je Konjević.