Inicijativa da se na popisu ne prikupljaju podaci o naciji, religiji niti jeziku

Inicijativa da se na popisu ne prikupljaju podaci o naciji, religiji niti jeziku

20/10/2020

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u cilju kvalitetnijeg demokratskog dijaloga relevantnih društvenih aktera o budućem popisu stanovništva, domaćinstava i stanova (popis), a prije početka zvanične javne rasprave o novom tekstu zakona, upućuje inicijativu:

Da se prilikom sprovođenja narednog popisa odbaci praksa prikupljanja podataka o etničkoj (nacionalnoj) i religijskoj (ne)pripadnosti kao i jeziku kojim građanke/ni, koji su po metodologiji subjekti popisa, govore.

Cilj ovog predloga je prekid dosadašnjih praksi i ustaljenog načina na koji se shvata suština popisa.

Ovaj predlog predstavlja i diskontinuitet odnosa državne politike u odnosu na popis stanovništva, ali i sa načinom ponašanja relevantnih političkih i drugih društvenih aktera u toku njegove pripreme i sprovođenja.

Prethodna praksa sprovođenja popisa nije bila nelegitimna, ali smatramo da je prevaziđena, pa želimo da ponudimo alternativni način razmišljanja za drugačije razumijevanje suštine ove važne društvene akcije.

Naša inicijativa je u potpunosti u skladu sa budućim EU obavezama Crne Gore koje podrazumijevaju da se popisi sprovode registraciono, bez izjašnjavanja građana, jer je dosadašnji konvencionalni način prikupljanja i obrade podataka prevaziđen, zastario i manje pouzdan.

Vlada je u toku mandata 2016-2020. godine počela pripremne aktivnosti u ovom pravcu, ali one nijesu završene na vrijeme, pa će se i ovaj popis sprovoditi na ovaj, konvencionalni način.

Popis jeste i treba da bude statistička akcija koja olakšava, podupire i usmjerava državne politike i ne sprovodi se, kako se to često misli, radi izjašnjavanja građana o vjeri, naciji i jeziku.

Smatramo da je ključni cilj prikupljanja podataka o etničkoj, vjerskoj ili jezičkoj pripadnosti vođenje etnonacionalističkih stranačkih politika i nastavak manipulisanja sa osjećajem nacionalne i vjerske pripadnosti građana.

Ustav Crne Gore jasno proklamuje građansku državu i njime se ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države veže za etničku pripadnost građanki/na, izuzev zaštite identiteta manjina, što se može uraditi bez i bez popisa.

Sprovođenje popisa po ustaljenoj praksi značilo bi i nastavak politike razaranja društvenog bića Crne Gore na vjerske i nacionalne okvire i dodatno udaljavanje od principa građanske države.

Usvajanje naše inicijative bi nužno otvorilo pitanje na koji način će biti ostvarivana dosadašnja prava naroda koje naše zakonodavstvo definiše kao manjinske. Ovo se prije svega odnosi na utvrđivanje  procenta etničkih manjina potrebnih za primjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o manjinskim pravima i slobodama.

Za utvrđivanje ovih podataka biće, kako to zakoni kažu, korišćeni podaci sa prethodnih popisa, a u slučaju većih demografskih promjena (što redovno prati zvanična statistika) oni mogu biti provjereni kroz sprovođenje prikladnih zvaničnih istraživanja. Širok je prostor za afirmaciju i očuvanje posebnosti naroda ali popis nije put za njihovo ostvarivanje.

Detaljno obrazloženje je dostupno u dokumentu.