Provjeriti biračko pravo građana sa starim dokumentima

Izvor: ND Vijesti

CDT će predložiti Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) provjeru biračkog prava ljudi koji nijesu zamijenili stara dokumenta, a ne mogu se brisati iz biračkog spiska. To je kazao direktor CDT-a Dragan Koprivica koji učestvuje u radu Ekspertskog tima MUP-a za praćenje ažurnosti i tačnosti biračkog spiska.

On je kazao da je ovakvih slučajeva 2016. bilo oko 9.000, a sada ih otprilike ima oko 7.000.

“Ovako se “vještački” povećava broj upisanih u biračkom spisku jer ovi birači ne mogu glasati, a pitanje je da li su oni u Crnoj Gori i da li su uopšte i živi”, objašnjava Koprivica.

CDT će, kako kaže, predložiti timu da provjeri njihovo biračko pravo, pa, ako zakoni ne dozvole brisanje, da se protiv ovih lica pokrene postupak zbog kršenja Zakona o ličnoj karti.

Dio birača još uvijek nema opredijeljeno biračko mjesto

Iz CDT-a takođe kažu da su važne pomjene biračkih mjesta kod potencijalno velikog broja birača zbog promjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji odnosno uvođenja brojeva na svim adresama, koje mogu prouzrokovati konfuziju u toku izbornog dana i smanjenje odziva birača, naročito u uslovima korona virusa.

“U ovom momentu dio birača nema opredijeljeno biračko mjesto jer opštinske izborne komisije (OIK) još nijesu odredile nova. Biće potrebna intenzivna kampanja da građani, nakon finalnog određivanja, provjere na kom mjestu glasaju”, rekao je “Koprivica.

MUP je, kako je dodao, prihvatio predlog da ovo bude tema prve sjednice Ekspertskog tima u utorak.

Terenska kontrola jedino rješenje ali to se ne radi pred izbore

Koprivica kaže da odnos broja birača i broja stanovnika po popisu jeste važan indikator poznatog problema s registrom prebivališta, odnosno s biračkim spiskom.

“Ne mali broj građana ne poštuje zakon i ne odjavljuje prebivalište nakon odlaska iz zemlje, što ostavlja prostor za zloupotrebe. Međutim, birački spisak i metodologija popisa su, iz više razloga, neuporedivi za preciznu analizu. Ilustracije radi, broj stanovnika s popisa ne obuhvata preko 28.000 popisanih ljudi koji mogu imati biračko pravo…”, objašnjava Koprivica.

Smatra da je jedini pravi put za utvrđivanje obima i rješavanje ovog problema promjena zakona, terenska kontrola prebivališta birača, a nakon toga rješavanje svakog pojedinačnog slučaja.

“Ovo se ne može riješiti mjesec pred izbore već za to treba najmanje 3-4 godine. Rijetki su subjekti na javnoj sceni koji ovo pitanje potenciraju odmah nakon završetka izbora a ne samo u izbornoj kampanji. CDT je od 2013. godine predlagao ovo rješenje za koje nije bilo sluha od vlasti, ali ni većine opozicije. Nažalost, dok se ne iskaže politička volja za promjenama, ostaje nam da kontrolom na biračkim mjestima pokušamo spriječiti moguće zloupotrebe”, zaključio je Koprivica.