Neznatno bolja finansijska održivost NVO

Izmjenama Zakona o nevladinim organizacijama (NVO) kojima je uveden novi sistem javnog finansiranja nevladinih organizacija, neznatno je unapređena finansijska održivost organizacija civilnog društva (OCD) u Crnoj Gori, ocijenjeno je u Indeksu održivosti OCD-a.

CDT je predstavio Index održivosti OCD, koji je razvio USAID u saradnji sa lokalnim organizacijama.

Milena Gvozdenović iz CDT-a, pojasnila je da Indeks ispituje sveukupno okruženje za razvoj civilnog društva, s naglaskom na pravni okvir, organizacione kapacitete, finansijsku održivost, zagovaranje, pružanje usluga, infrastrukturu i javni imidž nevladinih organizacija.

Kako je kazala, svaka dimenzija se ocjenjuje skalom od sedam bodova u kojoj jedan označava vrlo napredan nivo, a sedam ukazuje na nizak nivo razvoja.

“Generalna ocjena za Crnu Goru iznos četiri. U poređenju sa regionom, stanje u civilnom sektoru je lošije jedino u Srbiji”, rekla je Gvozdenović.

Ona je navela da je u prethodnoj godini zabilježen blagi napredak u pogledu finansijske odživosti, a nazadovanje u pogledu javnog imidža organizacija civilnog društva.

Ostale kategorije, dodala je ona, ostale su nepromijenjene.

“Najbolje je ocijenjen pravni okvir (3.5), zagovaranje (3.5) i infrastruktura (3.6), dok su lošije ocijenjeni pružanje usluga (4.9), javni imidž (4.2), organizacioni kapaciteti (4.2). Najslabije je ocijenjena finansijska održivost (4.8) civilnog društva”, rekla je Gvozdenović.

Prema njenim riječima, u izvještaju se navodi da je bilo određenih manjkavosti u primjeni izmijenjenog Zakona o nevladinim organizacijama uključujući činjenicu da organi vlasti nijesu u roku ispunjavali sve zakonske obaveze, i to što nijesu sva ministarstva pokazala interesovanje za finansiranje projekata i programa NVO-a iz njihove nadležnosti.

Kada su u pitanju organizacioni kapaciteti navodi se da ne postoje zvanični podaci o broju zaposlenih i prosječnim platama u civilnom sektoru.

“Zapošljavanje je uglavnom na projektnoj osnovi, a samo bolje razvijene organizacije mogu da obezbijede stalno zaposlenje. Državni program stručnog osposobljavanja omogućava OCD da zapošljavaju pripravnike koje vlada plaća u periodu od devet mjeseci”, poručila je Gvozdenović.

Ona je kazala da je javni imidž OCD-a blago narušen u prošloj godini zbog primjera negativnog medijskog izvještavanja o određenim aktivnostima OCD-a u 2018. Godini.

“Kao i slučajeva medijske kampanje protiv pojedinaca iz civilnog sektora, uključujući incidente u kojima su desničarske stranke i grupacije dovodile u pitanje legitimitet nevladinih organizacija etiketirajući ih „izdajnicima“ ili „sorošoidima”, rekla je Gvozdenović.

S druge strane, dodala je ona, postoje i pozitivni primjeri saradnje koji se odražavaju kroz različita partnerstva između OCD-a i medija, uključujući organizovanje zajedničkih TV emisija ili određenih informativnih odjeljaka.

“Na primjer, mediji koriste istraživačke i druge proizvode NVO-a kao relevantan izvor informacija”, poručila je Gvozdenović.

Takođe, smatra ona, predstavnici NVO sektora se redovno pojavljuju u medijima kao sagovornici za teme kojima se bave.

“Saradnja nevladinih organizacija i državnih organa najčešće zavisi od otvorenosti i volje rukovodstva tih organa”, zaključuje se u izvještaju.

Marija Janković iz Ministarstva javne uprave kazala je da je centralizovana raspodjela sredstava dobar sistem, jer uključuje veći broj oblasti od javnog interesa u kojima je moguće prijaviti projekat.

„MJU ima izgrađene kapacitete da radi taj proces. Država nije spremna da sama sprovede određene sektore bez podrške NVO sektora, kao ni NVO bez države. Izvještaj EK pokazao da je institucionalno, pravno i finansijsko rješenje za djelovanje nvo poboljšano“, poručila je Janković.

Ona je rekla da MJU svakodnevno komunicira sa NVO.

Prema njenim riječima, premijer i ministarka su krenuli u neposredne razgovore kako bi se vidjelo koji su problemi, izazovi i našli rješenje.

Sanda Rakočević iz ADP-ZID poručila je da određena ministarstva ne vide svrhu saradnje sa NVO sektorom.

„Nakon dvije godine realizacije zakonskog rešenja imam utisak da većina zaposlenih u ministarstvima ne vrednuju ono što rade NVO, u određenim angažmanima ih vide kao prepreku, a svrhu raspisivanja konkursa ne razumiju“, navela je Rakočević.

Kako je navela, za određena ministarstva konkurs bio isforsiran, samo neka su smisleno objavila poziv.

„Kod nekih imam utisak da je zbog moranja ispunjenosti kvote poziv bio isprogramiran. Organizacije koje se bave određenim problematikama u zajednicama nemaju administrativne kapacitete za komplikovane aplikacije ali imaju rezultate koji mogu da potvrde njihov angažman“, poručila je Rakočević.

Komentariši