Vrijeme je da zatvorimo poglavlje “fer izbora”

,,Pred nama je još jedna izborna reforma. 2018. i 2019. će, po svemu sudeći, biti godine još jedne promjene izbornih zakona. To će biti četvrta značajna izborna reforma od 1998., kazala je predsjednica CDT-a Milica Kovačević.

U izvještaju koji je predstavljen, a čiji su autori Dragan Koprivica i Milica Kovačević, govori se o legitimitetu i integritetu izbora kao neophodnom koraku ka evropskim vrijednostima.

,,Nakon sedam godina pregovora sa Evropskom unijom (EU) krajnje je vrijeme da se počnu ispunjavati politički kriterijumi, a fer izbori predstavljaju najvažnije demokratsko pitanje za državu koja želi da bude članica EU “, kazala je Kovačević i dodala da  politička i upravljačka elita u Crnoj Gori već dvije decenije, u usvajanju međunarodnih izbornih standarda, uspješno balansira između sopstvene želje da promjene budu, prije svega, u njihovom partijskom interesu ili da se zadrži status quo, i potrebe da se međunarodnoj zajednici predstavi kao „reformska”, „evropska”, „demokratska”.

CDT godinama daje doprinos izbornoj reformi, ali su sad po prvi put pripremili ocjenu ispunjena političkog kriterijuma za članstvo u EU koji se tiče fer i slobodnih izbora.

Za tu priliku pripremili su poseban metodološki pristup koji u sebi sadrži sve najvažnije standarde fer izbora.

,,Evropska komisija (EK) ne tretira izbore u okviru nekog posebnog pregovaračkog poglavlja, već kroz ocjenu funkcionisanja demokratskih institucija kao jednog od političkih kriterijuma, i u tome se dominantno oslanja na nalaze misija OSCE/ODIHR”, navela je Kovačević.

Ono što nudi  istraživanje je ocjena izbornog procesa u svojoj ukupnosti, kroz zaokruženu metodologiju utemeljenu na univerzalno prihvaćenim standardima demokratskih izbora. Pored toga razgovarali su i sa devet eksperata/kinja iz Crne Gore, za koje su smatrali da imaju najbolje reference u ovoj oblasti.

Ocjena trenutnog stanja na skali od 1 do 5 u oblasti izbori je 2,6.

  • Najboljom prosječnom ocjenom 3,3 je ocijenjen izborni dan
  • Zakonodavni okvir ocijenjen sa 3,1
  • Najlošije je ocijenjena sekcija vezana za pritiske i klijentelizam, sa 1,8
  • Slabe ocjene su dobili i finansiranje kampanja 2,2 i izborna administracija 2,3
Kovačević na pres konferenciji (Foto: CDT)

Nakon identifikovanih problema, iz CDT-a  smatraju da se za konačan završetak reforme izbornog zakonodavstva moraju urediti sljedeća pitanja:

1. NEDOVRŠEN ZAKONODAVNI OKVIR

Trebalo bi usvojiti novi Zakon o izboru odbornika i poslanika (ZOIP), a ne njegove izmjene i dopune.

Novim zakonom bi trebalo riješeti svi ključni problemi koji opterećuju izborni proces, a to su tretman javnih servisa i drugih medija, regulisanje sistema žalbi i uvođenje otvorenih lista, sređivanje nejasnih odredbi zakona itd.

Riješiti pitanja diskriminacije koja postoje u više oblasti ZOIP-a (naročito vezano za osobe sa invaliditetom, Rome, žene, individualne kandidature građana…).

2. POLITIZOVANA I NEPROFESIONALNA IZBORNA ADMINISTRACIJA

DIK nije nezavisna – niti od političkih partija, niti od izvršne i zakonodavne vlasti.

Većina njenih članova se imenuje na predlog političkih partija, nakon svakih sprovedenih izbora, a članovi DIK su i visoki funkcioneri Vlade i Skupštine Crne Gore.

Kriterijumi i procedura za izbor predsjednika DIK-e ne pružaju garancije stručnosti i političke nepristrasnosti izabranog lica. Na nižim nivoima izborne administracije ne postoje ni ovako slabe garancije nepristrasnosti.

Smatraju da bi trebalo usvojiti poseban Zakon o izbornoj administraciji koji će organe za sprovođenje izbora, a prije svih DIK postaviti kao otvorenu, nepartijsku i profesionalnu.

3. GRAĐANI SA FIKTIVNIM PREBIVALIŠTEM U BIRAČKOM SPISKU

Takođe,  navode da bi trebalo korigovati Zakon o zdravstvenoj zaštiti i uvesti krivičnu odgovornost za građane koji ne prijavljuju preminule članove porodice i institucije koje neažurno obavljaju ovaj posao.

Kako se navodi u izvještaju trebalo bi izmijeniti Zakon o registrima prebivališta i boravišta u pravcu omogućavanja terenskih kontrola prebivališta i brisanja iz evidencija građana koje ovo svoje pravo zloupotrebljavaju tj. koriste u više država.

4. NEMOGUĆNOST SAMOSTALNIH KANDIDATURA GRAĐANA

Izborno zakonodavstvo ne dozvoljava individualne kandidature, i pojedinac na izborima može učestvovati samo kroz zatvorenu blokiranu listu, koju u praksi utvrđuje partijsko rukovodstvo.

Izborni zakon predviđa mjere afirmativne akcije za veću predstavljenost žena i manjinskih naroda.

To je ipak daleko od željenih 40% kandidatkinja na izbornoj listi kako je definisano međunarodnim standardima i nacionalnim strateškim dokumentima.

Specifičan sistem afirmativne akcije predviđen je i za predstavnike manjinskih naroda, i podrazumijeva različite izborne pragove za različite zajednice, kako bi se garantovao prolaz u parlament.

Nažalost, kako navode,  ovaj mehanizam je isključio Rome, koji prema posljednjem popisu imaju gotovo isti udio u populaciji kao i Hrvati, ali nemaju iste povlašćene uslove za ulazak u parlament.

5. MEDIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SLUŽBI KAMPANJA

Zakon ne precizira kad počinje period zvanične kampanje, već samo da pravo na medijsko praćenje u predizbornoj kampanji počinje od dana potvrđivanja izborne liste. Stvarna kampanja, međutim, počinje znatno ranije, bilbordima, aktivnostima na socijalnim mrežama, i promotivnim skupovima. U posljednjih nekoliko godina kreira se ambijent neprestane izborne kampanje.

Zakonom nijesu dovoljno i precizno propisane kazne za emitere u slučaju nepoštovanja pravila.

Neskrivena je naklonost pojedinih medija prema vlasti ili opoziciji, što posebno dolazi do izražaja u izbornim kampanjama. Ravnopravan tretman nije osiguran ni u plaćenom oglašavanju.

Plaćeno političko oglašavanje nije ograničeno ni izbornim ni medijskim zakonima, što može da dovede do nepoštene prednost za one učesnike izbora koji imaju više novca.

6. BEZ EFEKTIVNE KONTROLE FINANSIRANJA KAMPANJA I ZLOUPOTREBE DRŽAVNIH RESURSA

Smatraju  da bi trebalo izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakon o sprečavanju korupcije u smjeru jačanja nezavisnosti, profesionalnosti.

ASK bi u praksi trebalo da obavljanja stvarne, a ne samo formalne kontrole procesa finansiranja subjekata i upotrebe državnih resursa.

7. KLIJENTELIZAM RASPROSTRANJEN, BLAGA KAZNENA POLITIKA

Brojne su i optužbe opozicionih partija o kupovini glasova od strane aktivista vladajućih partija. Istraživanja pokazuju da su nuđenje novca i usluga za glasanje na izborima kao i politički klijentelizam rasprostranjene pojave u Crnoj Gori.

Zvanični podaci ukazuju na mali broj istraga i postupaka za krivična djela protiv izbornih prava. Osuđujuće presude za povredu slobode opredjeljena pri glasanju su malobrojne i sudovi najčešće izriču uslovne osude.

Odvraćajući efekat ovakve kaznene politike je vrlo upitan, i opravdana je zabrinutost da ovakvo tretiranje povreda osnovnih građanskih prava ohrabruje pritiske, ucjene i kupovinu glasova.

,,Nadamo da će ovoga puta javni interes, odnosno potreba razvoja demokratskih procesa u Crnoj Gori bar malo biti ispred partijskog, i da će se prilikom pripreme novih zakona više voditi računa o usvajanju standarda, a manje kalkulisati o tome kako će se oni odraziti na ukupan broj glasova pojedinih partija”, kazala je Kovačević.

Istraživanje su finansirali  Balkanski fond za demokratiju i Ambasada Kraljevine Norveške.

,,U narednom periodu slična istraživanja uradiće se  iz oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, medija i reforme javne uprave”, zaključila je Kovačević.

Komentariši