Nije Crna Gora centar kosmosa

Izvor: PR centar

Crna Gora treba da razvija bolje odnose sa Srbijom, a na njenom putu ka Evropskoj uniji (EU) najveći problemi su izostanak većih učinaka na polju vladavine prava i učvršćeni klijentelizam, ocijenio je predsjednik Crnogorske, Vladimir Pavićević. On je u okviru Građanskog sata, koji je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT), kazao da je Balkan prostor na kojem se vodi geopolitička bitka, koja podrazumijeva suprotstavljenost većih interesa.

“To ne znači da smo mi centar kosmosa. Sada je takva situacija da jesmo predmet sukoba različitih interesa, a ja smatram da je onda još važnije da realno sagledamo naše mogućnosti u tom kontekstu i da u odnosu na te mogućnosti realno postavimo svoje spoljnopolitičke ciljeve”, ocijenio je Pavićević.

Oni koji upravljaju spoljnom politikom Crne Gore, kako smatra, realistično sagledavaju “naše potencijale”.

“Ne vodimo globalnu politiku, ali vodimo regionalnu. I kada se malo pogleda šta se dešava u region, vidi se da Crna Gora tu jeste značajaniji akter, nego što bi možda bila u nekim uobičajenim okolnostima. Spoljnopolitički program, koji se ovdje sprovodi donosi korist”, naveo je Pavićević.

Prema njegovim riječima, Crna Gora treba da razvija mnogo bolje odnose sa Srbijom, nego što je to sada slučaj.

“To je, mislim, jedina država u ovome regionu, sa kojom se u dužem periodu ti odnosi definišu tako da više zavise od odnosa ličnosti koje su najmoćnije u tim državama, nego od odnosa predstavnika institucija. Ja sam uvijek za to da u odnosima između država imamo odnose između institucija”, rekao je Pavićević.

Strategija EU za Zapadni Balkan, kako je kazao, sadrži obećanje jedne međunarodne organizacije da će države sa tog područja postati članice ako to žele.

“Oni nas žele i to je poruka ovoga dokumenta. Pitanje je da li mi želimo tamo. Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković treba da obeća da ćemo i prije 2025. godine da ispunimo sve ono što se tiče pregovora u okviru procesa pristupanja Crne Gore EU”, kazao je Pavićević.

Prema njegovim riječima, u Crna Gora do sada nije zatvorila dovoljno pregovaračih poglavlja.

“Potrebno je i obećanje da ćemo se potruditi da što prije efikasno, a dobro i kvalitetno zatvaramo pregovaračka poglavlja”, kazao je Pavićević.

U procesu pristupanja Crne Gore EU najveći problem su, kako je kazao, izostanak većih učinaka na polju vladavine prava i učvršćeni klijentelizam.

“Vadavina prava nije puka kovanica, već ogromno načelo, koje je osnovno, integrativno za sva savremena evropska demokratska društva. Među predstavnicima političkih elita ovdje ne postoji toliko izražena sklonost ka uvažavaju i poštovanju vladavine prava, koliko bi trebalo. Polje vladavine prava treba da bude bolje uređeno”, smatra Pavićević.

On je istakao da je široko rasprostranjeni osjećaj nepravde u crnogorskom društvu rezultat učvršćivanog sistema klijentelizma, koji, kako je objasnio, podrazmijeva da su se najistureniji dijelovi političke i biznis elite povezali i da takva vrsta povezanosti sprječava funkcionalnu tržišnu privredu, razvoj vladavine prava i ostvarivanje ambicije pojedinaca u okolnostima pravde.

Pavićević smatra da je Crna Gora u definicitu kada je riječ o njenoj stabilnosti i da je za to najveća odgovornost na političkim elitama.

“Mi smatramo da je koncepcija ustavnog patriotizma za Crnu Goru nešto najpoželjnije, jer se njom ojačavaju građanski sentimenti, načelima Ustava se daje posebna vrijednost, a građanima saopštava da primarni nivo njihove identifikacije treba da bude vezan za državu, koja ne može biti neka druga, nego ova i zove se Crna Gora”, rekao je Pavićević.

On smatra da su u Crnoj Gori potrebne promjene i da treba da budu na bolje, kao i da Demokratska partija socijalista (DPS) može i “bilo bi dobro da bude dio promjene”.

“Do te promjene bi najbolje došlo kada bismo pronašli neku vrstu pritska na DPS, da oni pristupe jednoj vrsti autorefleksije i da u nekoj situaciji ta autorefleksija dovede do toga da dođe do promjena koje će podrazumijevati reakcije na oblasti gdje su najveći problemi, a to su vladavina prava i klijentelizam”, objasnio je Pavićević.

On je rekao da je u politici spreman i da uđe u savez sa onim ko mu je programski udaljeniji, ako je to način da se dođe do nekoga cilja.

“Zbog toga što to obezbjeđuje realnu mogućnost neke promjene, na bolje”, rekao je Pavićević.

On je kazao da u istoriji parlamentarizma i demokratije, ne zna za slučaj da u jednoj državi mjesec i po prije predsjendičkih izbora niko ne zna nijednog kandidata, koji je relevantan za učestvovanje na tim izborima.

“To je, za mene, stvar neozbiljnosti i to bi moralo da se zna. Mislim da oko predsjedničkih izbora ima mnogo taktiziranja koje je usiljeno, a to usiljeno taktiziranje znači da svak gleda ko bi mogao da kod onoga tamo bude kandidat, pa onda shodno tome da vidi da li će ovoga ili onoga”, objasnio je Pavićević.

On je rekao da Crnogorska neće kandidovati svog člana na predsjedničkim izborima, ali da kako je kazao, ima potencijal da podrži jednog kandidata i “mislim da taj potencijal može biti relevantan na ovim izborima”.

Pavićević je rekao da je Crnogorska u Podgorici formirala dobar odbor, i počela pripreme za učestvovanje na lokalnim izborima “kao da ćemo samostalno da nastupamo”.

“Mislim da tu možemo da računamo na dobar rezultat”, kazao je Pavićević.

Povodom 25 godina od zločina u Štrpcima, rekao je da u Crnoj Gori i u regionu nije dovoljno urađeno na pravnom savladavanju autoritarne prošlosti što, kako je rekao, podrazumijeva i suočavanje sa zločinima počinjenim u ime izvjesne politike.

“Pomirenje u ovom regionu mora da bude jedna od ključnih riječi. Toliko godina poslije ratnog konflikta mi nismo uspjeli da se suočimo sa tim na odgovarajući način”, smatra Pavićević.

Prema njegovim riječima, u Srbiji postoji “teški” autoritarni poredak, koji je, kako je rekao, neuporedivo teži u odnosu na sve koji su postojali u Crnoj Gori od 1990. godine.

“U Srbiji imate veliki problem sa bazičnom slobodnom saopštavanje nečege, jer mediji su potpuno zarobljeni. Kontrola je ogromna i prostori slobode su marginalizovani. Tamo su razorene sve structure društva i ti kada iz društva nemaš potencijal za kritiku, kao elementarnu stvar, onda si ti onemogućio i promjenu”, smatra Pavićević.

On je kazao da se Srbija suočava sa velikim političkim izazovom, a to je, kako je rekao kosovski izazov.

“U pogledu toga pitanja vide se tamo pomaci. Važno je da se riješi kosovsko pitanje i samo jedan autoritarac jedino i može to da riješi. To za mene ne znači opravdanje za takav mehanizam vladanja i upravljanja, ali mislim da se razmišlja o tome da ako ne bi bilo tako ne bi uskoro bilo ni rješenja”, kazao je Pavićević.

On je, komentarišući napad na američku ambasadu u Podgorici, kazao da nasilje nikada ne smije da dobije pravo priznanja u javnoj sferi.

“Nasilje ne smije da bude legitimno, bez obzira na neki definisani cilj. Povodom ovoga slučaja, teraba da reagujemo svi, koji imamo priliku nešto da kažemo na javnom polju. Dakle, nasilje ne smije da se toleriše u bilo kojoj sferi”, ocijenio je Pavićević.

On je istakao da je gubitak ljudskog života nešto najgore što može da se desi, na koji god način da do toga dođe.

„I taj događaj prvo treba da posmatramo iz toga aspekta u smislu jednog žala, zbog gubitka jednog ljudskog života, kako god da je do toga došlo“, istakao je Pavićević.

Dijalog između onih koji su zadovoljni i onih koji su nezadovoljni, kako je rekao, mora da se uspostavlja.

“Meni se čini da, u našem društvu nema dovoljno inicijativa za takvu vrstu dijaloga”, smatra Pavićević.