Bez obzira što je Crna Gora od obnove nezavisnosti ostvarila značajan napredak u kvalitetu, uslovima života, zdravstvenoj zaštiti, trajanju života mi se i dalje suočavamo sa ključnim problemom prethodne dvije decenije koji se ne zaustavlja – to je odlazak mladog stanovništva, poručila je predsjednica Društva statističara i demografa Gordana Radojević.
„Odlazak obrazovanog, sposobnijeg stanovništva, u koje smo značajno uložili. Karakterističan je problem demografskog pražnjenja sjevera, stanovništvo sjevera umanjeno za 20 odsto. Dugovječniji smo, obrazovaniji, stariji ali nam odlazi mlado stanovništvo“, rekla je ona.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Snežana Remiković, ocijenila je da je stanovništvo najvažniji resurs države i da se promjene u demografiji ne dešavaju preko noći.
“Prvo što bih istakla je starenje našeg stanovništva, prosječna starost je zaista porasla”, rekla je ona.
Ima, kada su u pitanju, migracije, velikih promjena. “Otprilike četiri godine smo ostarili u ovom periodu od 20 godina”, navela je Remiković. “Čim imamo starije stanovništvo, imamo manje žena u fertilnom periodu, nama je ta stopa bila i niža u 2006. godini, ali zašto se to desilo – zato što starimo kao društvo stare i žene i nemamo tog potencijala ženskog koje trebaju da rode” navela je Remiković.
Generalna direktorica Direktorata za demografiju, Mileva Brajušković Popović, kazala je da jeste došlo do poboljšanja kvaliteta života i kada je u pitanju obrazovanje, zdravstvo. „Ali je sigurno da nismo ulagali u naš najvažniji resurs i da nismo iskoristili potencijale mladih ljudi“, ocijenila je i dodala da zbog toga imamo brojne demografske probleme.
Razgovor pratite uživo na našem YouTube kanalu CDT CrnaGora putem linka.
______________________________________________________________________________________________________________
Bilo je napretka, stagnacije, a čeka nas ekonomska neizvjesnost
Direktor Fidelity consulting-a Miloš Vuković, ocijenio je, komentarišući ekonomska kretanja, da je 2006 do 2012. bilo pomaka, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi.
“Od 2012. do 2020. imamo period stagnacije, kada plate i penzije stagniraju i kada obični građani ne osjećaju ono što se ulagalo u infrastukturu”, naveo je on.
Poslije toga, kako dodaje, imamo postpandemijsku realnost. “A posljednje dvije godine ulazimo u fazu stagnacije. Strahujem da će se ponoviti scenario kada građani neće osjećati boljitak, a kada će krenuti infrastrukturni projekti”, navodi Vuković.
“Ono čega me strah, kada gledam 2036. je to da će cijene biti još veće, da ćemo imati skuplji benzin i dizel, električnu energiju. Nisam optimista kako će se stvari završiti za građane koji žive od plata i penzija”, poručuje Vuković.
Profesorica Ekonomskog fakulteta Maja Baćović kaže da, ako se fokusiramo na period od proteklih 20 godina, Crna Gora jeste ostvarila prosječnu stopu ekonomskog rasta od 2,8 odsto.
“Što ne bismo mogli reći da je loše, znači da je umjereno dobro, ali je definitivno nedovoljno za bilo kakvu konvergenciju. Crnoj Gori bi trebalo, ako bismo nastavili da rastemo po toj stopi, narednih još 35 godina da dostigne današnji nivo prosječnog dohotka Evropske unije, a ako bi u istom tom periodu Evropska unija rasla po stopi od 1,3 odsto, koliko raste i danas onda bismo tek na početku sljedećeg vijeka došli do prosječnog dohotka EU, tako da je 2,8 odsto potpuno nedovoljno za Crnu Goru”, rekla je Baćović.
Kazala je da postoje sektori koji su se vrlo uspješno i kontinuirano razvijali u prethodnih 20 godina poput sektora finansija, bankarstva, trgovine, građevinarstva…“. Ali postoje i oni koji su značajno oslabljeni u proteklih 20-ak godina. Prerađivačka industrija u najvećoj mjeri i to je možda i najnegativnija stvar s obzirom na našu uvoznu zavisnost učinilo nas je još dodatno uvozno zavisnijom ekonomijom što sa stanovišta stabilnosti nikad nije dobar znak”.
Saradnik na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, Mladen Grgić kaže da, kada se pogleda odakle Crna Gora dolazi i gdje je stigla, to je velika stvar. “Ukoliko izučavate istoriju ekonomije Crne Gore, ona je imala toliko pokušaja da juri za zemljama sa razvijenim nivoima ekonomija. Često su i međunarodni okolnosti igrale protiv toga, ljudski resursi su uvijek bili ograničeni”, ocjenjuje Grgić.
Kada pomislite da smo imali rat i deset godina i jednu potpuno izgubljenu generaciju, čitavu jednu ekonomsku klasu, morate razvoj ekonomije da posmatrate pozitivno. Imali smo nekih ograničenja- izašli smo iz jednog perioda, 1989. nekih pola GDP-a nam je bila industrija, došlo je do deindustralizacije, do jedne industrijalizacije koja je bila katastrofalna, tokom rata kasnije dobar dio preduzeća nije mogao da se spasi, imali smo privatizaciju koja e bila loše odrađena” dodao je on.
Razgovor pratite uživo na našem YouTube kanalu CDT CrnaGora putem linka.
______________________________________________________________________________________________________________
Najgore prošli oni koji su htjeli nezavisnost, a nisu bili uz vlast
Savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj UCG Branka Bošnjak je govoreći o pozitivnim pomacima od sticanja crnogorske nezavisnosti kazala kako bi kao najvažniji pomak izdvojila spoljnji kurs države, naročito članstvo u NATO-u i evropske integracije.
“Moram priznati da su evropske integracije geopolitičkih zbivanja, a ne nekih naših kvalitetnih pomaka, ili ne u mjeri u kojoj bi trebalo da bi mi ušli u EU. Ali i EU se mijenja, nisu više ni one vrijednosti koje su na početku u uspostavljene EU na istom nivou sada. Kada se sjetim 2006. i referenduma, bilo je aktuelno pitanje da li država, pa demokratija ili demokratija, pa država i tada je bilo podijeljenih mišljenja. Ti ljudi koji su htjeli određene vrijednosti, odnosno javni interes i poslije toga neke promjene, oni su ostali u manjini. To tada nije bio šav nacionalni. Mislim da sve ovo vrijeme su najgore prošli oni Crnogorci, zapravo oni koji su bili za nezavisnu Crnu Goru, ali nisu bili za vlast. Oni su bili glas savjesti, da se ne radi kako treba, i da svi, odnosno neko gleda lični interes, neko partijski. To je otišlo toliko daleko, da su oni poistovjetili državu sa partijom. Tako smo imali situaciju da, svako ko je bio protiv DPS-a, on je bio protiv države. Taj narativ je i danas prisutan”, kazala je Bošnjak.
Direktor Instituta Damar Vuk Čađenović je kazao da je evidentno da sva istraživanja pokazuju da građani žele jake institucije, ne samo marketing od tih institucija.
“Građani žele da te institucije zaista funkcionišu, a čini se da će one popraviti percepciju u očima građana tako što će dosljedno donositi odluke koje su iz njihove nadležnosti. Sama ta podijeljenost koja vlada u našem društvu, čini se da mi više ne treba da postavljamo pitanje da li je demokratija korisna za društvo, odnosno za državu već da li svi posmatramo demokratiju kroz isti okvir”, kazao je on.
Profesor fakulteta političkih nauka UCG Srđan Darmanović je kazao da je Crna Gora ipak funkcionisala manje više kao demokratski sistem, ali se onda postavlja pitanje koji je to kvalitet demokratije.
“Mislim da smo u vremenu od 20 godina, temporalno mijenjali faze, imali smo uzlete kada je demokratija bila u boljem stanju i stanja kada je ličila na hibridni režim. Kako pod DPS-om, a danas je to jedan drugačiji sistem fragmentiran sa mnogo partija od kojih nijedna nije prejaka. Ne izgleda mi da je na pomolu autoritarini zaokret, teško je zamisli da neko ko izgubi izbore ne bi prihvatio izborni rezultat, mislim da smo tu situaciju prošli. Imamo pozitivne momente i elemente, demokratija barem izborna nije ugrožena, a drugo blizina članstva u EU čini proces dosta povoljnim jer je teško zamislivo da će zemlja koja je pred članstvo dožvijeti neki iznenadni slom”, kazao je Darmanović.
Razgovor pratite uživo na našem YouTube kanalu CDT CrnaGora putem linka.
______________________________________________________________________________________________________________
Od 16:30 časova pratite nas na novom linku
Pišite nam komentare, postavljajte pitanja, saopštite vaše stavove i na taj način dajte vaš doprinos jednoj demokratskoj raspravi i ovoj važnoj temi i jubileju.
Srećan Dan nezavisnosti!
______________________________________________________________________________________________________________
Nezavisnost emancipatorski projekat, ali partitokratija istrajava
Direktorka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Milka Tadić Mijović, komentarišući otvorenost društva, ocijenila je da je država i dalje okovana političkom elitom koja radi u svom interesu a ne interesu društva. “Više možemo govoriti o autoritarnom nego o otvorenom društvima”, rekla je ona i dodala da Crna Gora nikada nije napravila tu tranziciju ka demokratiji.
“Ne samo u ovih 20 godina, već od 1905. godine kada smo donijeli prvi ustav, bilo je loših i boljih dana, ali ona nikada nije postala funkcionalna demokratija jer su njene institucije zarobljene” kazala je ona.
Direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević, kaže da je obnova nezavisnosti bila veliki emancipatorski projekat. “To je izuzetak u regionu, nije bila država naroda i entiteta, to i u praksi pokušavamo da oživimo. Vjerovali smo da će put ka EU osnažiti institucije i osnažiti građanski karakter države” rekla je ona.
Uvijek je, kako navodi, prisutan problem partitokratije i zarobljenih institiucija. “Nikad bliži nismo EU a osjeća se demokratska regresija, vidimo talas retradicionalizacije, klerikalizacije, osnaženje političke polarizacije”, dodala je Uljarević.
Profesorica Filozofskog fakulteta Biljana Maslovarić kaže, govoreći o obrazovanju, navodi da se prvi značajan pad obrazovanja je 2012. Godine. “Tadašnja vlast ne želi da razgovara o kvalitetu vaspitno-obrazovnog procesa. Onda je 2016. ukinuto građansko obrazovanje, znate kakva je to sila bila da se to ukine u školi za pola godine, da se uradi zakonska promjena, shvatila sam da građanskog kapaciteta kao poriva za mijenjanje našeg društva slabo to imamo, bez obzira da li je to od institucija sistema ili NVO”, kaže ona.
Razgovor pratite uživo na našem YouTube kanalu CDT CrnaGora putem linka.
_______________________________________________________________________________________________________________
Nismo dobili državu nego priliku da je gradimo
Crna Gora ima sve što joj je potrebno u smislu znanja, ljude koji znaju šta je vladavina prava, pravna država, međutim posle kraja jednopartijskog sistema nije urađena neophodna demokratizacija i činjenica da je izbor sudija tek počeo da se reformiše poslije nezavisnosti, od 2008. imamo sudski savjet. Ali kakav sudski savjet… Njime je predsjedavala Vesna Medenica, kazala je direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević.
Istakla je da, prema procjenama, u sudstvu postoji oko 25 odsto ljudi koji su birani za sudije u Skupštini, na politički način, 25 odsto sudija dok je još Vesna Medenica bila u Sudskom savjetu.
„Da li to znači da je 50 odsto sudija kompromitovano time? Ne. Ali ipak postoji jedan razlog za provjeru i smatramo da je to jedan od razloga koji govori u prilog vetingu i potrebi da se u stvari na neki način ipak provjere kadrovi koji su iz tog perioda. Isto važi za državne tužioce koji su takođe prvo birani od strane Vlade, pa u Skupštini“, kaže ona.
Član Sudskog savjeta, Miodrag Iličković, ocijenio je da je suverenost bila nužna za Crnu Goru ali nije bila dovoljna. „Velika je zabluda bila da smo poslije referenduma dobili državu, nismo dobili šansu da dobijem državu, a trebalo je tek graditi. Mi smo dobili neobrađenu pustu livadu, nakon onoga što se dešavalo u Jugoslaviji, privatizacije, ratne zločine sve što smo preživjeli, konačno smo postali domaćini u svojoj kući“, rekao je on.
Advokat Siniša Gazivoda naveo je da je najveći problem što nismo izgradili institucije, što sve uglavnom zavisi od jedne osobe, koja, kad ode, institucija ne opstaje.
„Onda se nađe na nekoj pozicija osoba koja ne treba da se tu nađe, utiče na sistem, i vidi se da sistem nije izgrađen. Vladavina prava nije ono što ljudi često misle, borba protiv kriminala i korupcije, vladavina prava su i svi ovi „kiljani“ koji su postavljeni da ljudi ne bi parkirali na sred ulice, kada imate vladavinu prava onda ljudi znaju da je to zabranjeno zakonom i da će da plati kaznu. Mislim da nemamo nerješivih problema, ako bi se narednih 20 godina iskoristile kako treba učinilo bi se da Crna Gora bude bolje mjesto za život“, kazao je on.
Razgovor pratite uživo na našem YouTube kanalu CDT CrnaGora putem linka.
_______________________________________________________________________________________________________________
Vlasti proćerdale mnogo toga, nezavisna Crna Gora nije onakva kakvom smo je zamišljali
Koordinator inicijative 21. maj, Rade Bojović, kazao je da su očekivanja, kada je riječ o spoljnoj politici dijelom ispunjena, dok na unutrašnjem planu nijesu.
“Suverenističke vlasti koje su vladale do 2020. su po mom sudu proćerdale mnogo toga što su trebali da urade i u znatnoj mjeri izdale one referendumske poruke koje su kreirane tada preko pokreta za evropsku nezavisnu Crnu Goru. Pokazalo se da se mogu nadići partijske uskosti i teškog političkog nasljeđa. Mnogo bih se bolje osjeća oda je 90 odsto građana glasalo za nezavisnost kao što je to bilo u nekim drugim jugoslovenskim republikama, ali to nažalost nije tako” ocijenio je Bojović.
Miodrag Lekić, bivši šef crnogorske diplomatije, kazao je da bi ostanak u zajedničkoj državi bio ispunjen tenzijama.
“Tenzije su bile objektivne. Crna Gora je bila 6 odsto stanovništva, a naša pretenzija je bila da budemo 50 posto politički u sistemu odlučivanja, kadrovima, gdje je Srbija mogla da zaključi da je neravnopravna. Svođenje Crne Gore na 6 posto u svim ovim elementima je totalna inferiornosti. I da su elite bile na većem nivou a nisu, ta federacija bi bila neodrživa” naveo je Lekić.
Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a, smatra da nije bilo ozbiljne alternative na referendumu.
“Ne želim ni na jedan način da stavim u inferioran položaj ljude koje su glasali za zajedničku državu, ali je to pomeni bila država koja je bila najgora u Evropi poslije drugog svjetskog rada. Rezime – generator ratova, krenuo je iz te naše države, najveća inflacija, pljačka sopstvenih građana, ubistva, ratovi, kriminal neviđen. Želio sam da što prije izađem iz toga, i moja razmišljanja nisu bila nacionalno romantična, nego mi je bila želja da ovaj prostor počne što prije da donosi svoje odluke” ocijenio je Koprivica.
„U meni ima dosta jugoslovenskog identiteta, a ta SRJ je za mene bila jedna prevara tog jugoslovenskog. Ne zaboravite ko je napadao Dubrovnik – petokraka, ti ljudi su imali petokraku na glavi što je bila dodatna prevara, oni su iskoristili to jugoslovensku da bi nas upakovali u homogenu vjersku i nacionalnu zajednicu“, dodao je Koprivica.
Razgovor pratite uživo na našem YouTube kanalu CDT CrnaGora putem linka.
________________________________________________________________________________________________________________
Priča o Crnoj Gori u EU traje duže od nezavisnosti
Kada je aktuelna Vlada preuzela proces evropskih integracija zatekli smo i dobre i loše stvari, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević gostujući u CDT-ovoj debati „20 godina nezavisnosti: Od maja do maja“. Ona je istakla da je jako dobro što je, kada je preuzela funkciju ministarke, zatekla institucionalnu memoriju. „Jako je dobro što sam zatekla ljude koji imaju institucionalnu memoriju, ali zatekla sam i zanemareno ministarstvo koje ranije nije imalo ministra već samo koordinatora. Zatekla sam i potpuni gubitak komunikacije sa Evropskom komisijom jer neko vrijeme nije bilo međuvladinih konferencija. Postojale su i dobre i loše strane kada smo mi preuzeli integracije. Sedam godina smo samo govorili o integracijama a zaista suštinski nismo imali pomaka“, kazala je Gorčević.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da je opredjeljenje te partije i tadašnjeg državnog rukovodstva da EU bude krajnje ishodište Crne Gore. „Ta orijentacija nam je pomogla da na referendumu dođemo do većinske podrške. Priča o Crnoj Gori u EU traje duže nego period od obnove nezavisnosti“, kazao je on i dodao je da je za vrijeme vlasti DPS-a proces integracija bio uspješan ali i da je moglo biti urađeno više. „Postojala je administrativna neefikasnost u ispunjavanju tada zadatih kriterijuma crnogorskoj administraciji, to je uticalo, sa geopolitičkim razlozima i značajnim otporom tadašnje opozicije, ipak rezultati su bili pristojni jer je zemlja otvorila sva poglavlja, ali moglo je biti urađeno više, nema nikakve dileme“, kazao je poslanik DPS-a.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević navela je da u vrijeme Junkerove komisije Crna Gora ni da je bila najbolja na svijetu ne bi mogla postati članica ali i da se dešavalo da „učimo samo za prelaznu“. „Da ponudimo minimum tako što smo uradili nešto parcijalno. Naša kritika je tada bila upućena DPS-ovoj vlasti a i ovoj sada, mi mislimo da reforme ne treba da se sprovode na način – samo najnužnije i samo što moramo, proces integracija je zaista prilika da se društvo reformiše“, rekla je ona.
Razgovor pratite uživo na našem YouTube kanalu CDT CrnaGora putem linka.
_______________________________________________________________________________________________________________
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Institut Damar pozivaju građanke i građane, medijske kuće i kompletnu zaineresovanu javnost da se 14. maja od 10 do 20:30 časova pridruže debati kojom obilježavamo 20 godina nezavisnosti Crne Gore.
Događaj je dio šire inicijative kojom se, povodom ovog značajnog jubileja, podstiče dijalog o Crnoj Gori — njenim ključnim dostignućima, izazovima i strateškim pravcima daljeg kretanja. Dvadeset godina jedne države je u istorijskim okvirima veoma kratak rok, ali za savremenike koji su u tim godinama živjeli predstavlja period pun iskustava. Cilj naše platforme je da ta iskustva u različitim oblastima sublimiramo i damo smjernice za bolji, kvalitetniji i drugačiji razvoj Crne Gore.
Takođe, cilj ove diskusije jeste uključivanje građana i građanki. Želimo čuti njihova mišljenja i stavove vezano za teme od ključnog značaja za razvoj naše države i društva. Takođe, naš događaj je otvorenog tipa i osmišljen je tako da omogući direktno postavljanje pitanja učesnicima i učesnicama naše digitalne platforme.
Prvi dio našeg programa možete pratiti uživo preko YouTube kanala CDT Crna Gora OVDJE.
Od 16:30 časova nastavak programa pratite OVDJE.
Preuzimanje sadržaja sa našeg YouTube kanala CDT Crna Gora za prenos uživo na portalima je slobodno i poželjno, ukoliko je sadržaj u skladu sa njihovim uredničkim politikama. Preuzimanje integralnog sadržaja naše digitalne platforme od strane televizijskih kuća nije dozvoljeno bez prethodnog odobrenja CDT-a.
Pišite nam komentare, postavljajte pitanja, saopštite vaše stavove i na taj način dajte vaš doprinos jednoj demokratskoj raspravi i ovoj važnoj temi i jubileju.
Srećan Dan nezavisnosti!
