Društvo mora paziti mlade i demokratiju

Država i društvo moraju da rade na razvoju demokratskih vrijednosti mladih u Crnoj Gori, zaključak je konferencije “Demokratske vrijednosti mladih” koju je organizovao CDT.

Konferencija je organizovana u okviru projekta “Borba protiv stigmatizacije mladih” koji je finansijski podržala EU kroz program ERASMUS+. 

Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da su brojna istraživanja pokazala da je mladima i u CG i u regionu nerijetko ekonomija važnija od demokratije, da je povjerenje u demokratske institucije krhko, participacija i aktivizam su na niskom nivou, a netolerancija prema drugom i drugačijem je uobičajena pojava.

„Takođe, dio mladih iskazuje zabrinjavajuće simpatije prema nedemokratskim sistemima, autoritarnim vođama i radikalnim ideologijama“, kazao je on.

Koprivica smatra da loše funkcionisanje političkog sistema i ponašanje političkih aktera, kod mladih često stvara negativne stavove prema demokratskom pluralizmu:

„To upućuje na manjkavosti u procesu političke socijalizacije mladih, što posebno ističe potrebu za institucionalizovanim obrazovanjem mladih o demokratiji“.

Ministar sporta Nikola Janović kazao je da je na društvu da usmjerava mlade da razmišljaju drugačije i da aktivno doprinose promociji demokratskih vrijednostima.

Janović je podsjetio da Ministarstvo sporta sprovodi  kampanju suzbijanju govora mržnje na internetu, kao i da vide mlade kao bitne aktere u društvu.

“Naš cilj je da nastavimo da unapređujemo omladinsku politiku i stvaramo nove mogućnosti za mlade”, poručio je on.

Janović je poručio da bi trebalo unapređivati omladinsku politiku i nove mogućnosti za mlade.

Na panelu “Stavovi i percepcije mladih o demokratskim vrijednostima”, profesorica na Fakultetu političkih nauka Olivera Komar govorila je o brojnim istraživanjima koja su pokazala da su mladi sada značajno manje zainteresovani za politiku od prosjeka.

“Mladi sada više kažu da ne razumiju o čemu je riječ u političkom životu. Manje vjeruju političarima u odnosu na prosjek. Manje glasaju. Na prošlim izborima za 10 posto manje mladih je glasalo”, kazala je ona.

Komar je kazala i da je politika postala sredstvo, a mladi su pragmatični:

“17% mladih u CG da su članovi partija, 10% su bili. Svaka treća osoba je bila član partija. S jedne strane, ne interesuje ih politika i političari, ali članstvo u politici je za njih pragmatičan životni izbor”.

Civilna aktivistkinja iz Makedonije Vlora Rechica smatra da su mladi aktivni samo za stvari koje ih interesuju

“Istraživanja pokazuju da mladi ljudi ne bi prijavili korupciju, kada bi koruptivna osoba bila njihov prijatelj ili osoba koju znaju. Zato je najveći problem obrazovni sistem koji ne poducavaju antikorupciji”, kazala je ona.

Jelena Miljanić iz Zajedničkog programa UN-a za osnaživanje mladih kazala je da mlade zanima život njihove zajednice, ali da nemamo mehanizme koji su im bliski i kroz koje će učestvovati.

Miljanić smatra da nekad dobijamo mnogo više, nego što dajemo mladima:

“Moramo imamo imati servise koji su mladima prilagođeni. Moramo mladima pomoci da na blizak nacin ucestvuju u razvoju svojih zajednica”.

Na drugom panelu “Uloga zajednice u promociji demokratskih vrijednosti mladih”, novinarka TV Vijesti Aleksandra Mudreša kazala je da se neselektivno prihvata ono što se čuje ili pročita u medijima.

“Mladi nijesu najvjerniji gledaoci informativnih programa u CG jer se malo ili nedovoljno bavimo temama koje bi njih zainteresovale. Ali ni mladi nisu pokazali veliko interesovanje da sami dođu i skrenu pažnju na pitanja koja bi ih interesovala”, kazala je Mudreša.

O odnosu mladih prema migrantima u Srbiji, govorila je Ksenija Lazić iz beogradskog Centra za tražioce azila.

Anica Maja Boljević iz Fonda za aktivno građanstvo smatra da bez direktnog kontakta teško da će se promijeniti stereotipi i predrasude

“Pravo, prostor, prilika, podrška – glavna četiri P koja su potrebna mladima”, kazala je ona.