Moramo zajedno protiv ekstremizma

Crnoj Gori treba nacionalna platforma za borbu protiv nasilnog ekstremizma, koja bi okupila eksperte iz javnog, privatnog, nevladinog, naučnog i civilnog sektora, ocijenjeno je na današnjoj konferenciji u Podgorici.

 

Konferenciju “Uloga zajednice u borbi protiv nasilnog ekstremizma” organizovao je Centar za Demokratsku tranziciju (CDT).

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da će Biro za operativnu koordinaciju razmotriti mogućnost uspostavljanja takve platforme, u cilju još boljeg planiranja mjera koje su usmjerene na šire uključivanje zajednice za borbu protiv nasilnog ekstremizma.

„Teroristički akti podstaknuti ekstremizmom i nasilnim ekstremizmom iziskuje efikasan i snažan odgovor zasnovan na dugoročnoj saradnji i međusobnoj koordinaciji“, kazao je Nuhodžić.

Kako je naveo, pažnja koja se danas posvećuje borbi protiv terorizma ukazuje da se to kompleksno pitanje mora rješavati na sveobuhvatan način, u svim sferama društva.

On je podsjetio da je Vlada svojila Strategiju suzbijanja nasilnog ekstremizma sa Akcionim planom za čije praćenje je zadužen Biro za usklađivanje aktivnosti organa koji čine objavještajno-bezbjednosni sektor.

Kako je naveo, na zakonodavnom planu, izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, predviđene su visoke kazne za sve oblike terorističkog djelovanja, a u cilju uspostavljanja djelotvornih mehanizama koordinacije, intenzivirana je saradnja između državnih institucija nadležnih za prikupljanje obavještajnih podataka.

Važan segment je, kazao je Nuhodžić, kontrola lica koji su prema raspoloživim saznanjima pripadnici ili simpatizeri određenih ekstremističkih grupa koja prelaze državnu granicu i prema kojima se vrši pojačana kontrola ulaska.

„Nasilni ekstremizam je složen fenomen, zahtjeva udružene napore svi nas, zajednice moraju uraditi sve da se on spriječi“, istakao je Nuhodžić.

 

On smatra da treba razvijati inicijative na lokalnom nivou koje su zasnovane na partnerskim odnosima niza različitih aktera, poput organa za sprovođenje zakona, akademske i vjerske zajednice, nevladinih organizacija (NVO) i, prije svega, porodice.

Prema riječima Nuhodžića, jačanje uloge lokalnih zajednica je od izuzetnog značaja.

„Rad policije u zajednici, aktivno učešće vjerskih zajednica i rad sa mladima su među našim prioritetima. Naš cilj je da jačamo povjerenje u institucija sistema. Svi imamo odgovornost da se postaramo da lokalne zajednice budu što bezbjednije“, poručio je Nuhodžić.

Radikalizam nije zaobišao Crnu Goru

Milica Kovačević iz CDT-a upozorila je da su radikalizacija i nasilni ekstremizam rastući problemi u Evropi i regionu, kojih nije pošteđena ni Crna Gora.

Ekstremizam, kako je pojasnila, znači suprotstavljanje osnovnim vrijednostima demokratije, ljudskih prava, ličnih sloboda i tolerancije.

„Nasilni ekstremizam je stav da je korišćenje terora, straha i nasilja opravdano u dostizanju političkih ciljeva. Borba protiv nasilnog ekstremizma je borba za demokratske vrijednosti“, istakla je Kovačević.

 

Kako je navela, brojni su faktori koji pokreću te pojave.

„Često su to radikalne političke ideologije na čije ideje nijesu imuni ni građani i građanke Crne Gore“.

„Nosioci ovog ekstremizma su prisutni i u političkom životu Crne Gore, u medijima, a najviše na društvenim mrežama. Njihovo prisustvo i djelovanje ne može i ne smije biti ignorisano“, naglasila je Kovačević.

Prema njenim riječima, oni vrlo dobro koriste težak materijalni položaj dijela građana i različite socijalne okolnosti koje ne idu na ruku razvoju demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori, i koje su izuzetno plodno tlo za njihov razvoj.

„Njihov saveznik su i onaj, doduše manji dio vjernika koji nijesu izgradili tolarentan stav prema različitostima od kojih je satkana Crna Gora“, smatra Kovačević.

Kako je navela, politička i vjerska radikalizacija su predsoblje nasilnog ekstremizma, koji je često na smo jedan korak od terorizma.

„To što su crnogorski građani učestovali na ratištima u Siriji i Ukrajini je samo vrh ledenog brijega. Uzroci za to se nalaze u nesavršenosti crnogorskog društva koje pokretači radikalizma vrlo dobro koriste za svoje naopake ciljeve“, kazala je Kovačević.

Treba postaviti pitanja šta su država, mediji, civilni sektor i građani, uradili da se suprostave ovoj pojavi.

„Možemo reći da niti jedan od ovih sektora nije u potpunosti kvalitetno parirao pojavama koje se već duže vremena dešavaju kod nas“, rekla je Kovačević.

Ona je podsjetila da je Vlada 2015. godine izradila Strategiju suzbijanja nasilnog ekstremizma 2016-2018, koja sadrži niz planskih aktivnosti na sprječavanju tog fenomena, njegovom suzbijanju u slučaju pojave, i saniranju posljedica po bezbjednost društva i države ukoliko do njih dođe.

„Međutim, skoro dvije godine od početka implementacije Strategije, možemo reći da ju samo njeni djelovi zaživjeli i postali dio stvarne borbe protiv radikalizma. Od 27 organa zaduženih za njeno spovođenje, samo se par njih aktivno bavilo time, prije svih organi bezbjednosti i nekoliko onih koji se bave “mekom” prevencijom ekstremizma i radikalizma“, navela je Kovačević.

Ona je naglasila da prevencija počinje od kuće i u lokalnoj zajednici, nastavlja se kroz obrazovni sistem, kroz kulturu življenja u bezbjednom okruženju, u odgovarajućim ekonomskim uslovima, u sistemu u kojem funkcionišu zdravstvena i socijalna zaštita.

„Jedan od najvažnijih načina borbe protiv ekstremizma i terorizma je i podizanje svijesti ljudi, kako bi prepoznali radikalne organizacije i ideologije koje pozivaju na nasilje. Zbog toga je rad sa sektorom obrazovanja izuzetno važan u borbi protiv nasilnog ekstremizma“, smatra Kovačević.

Moraju se, kako je navela, razviti odgovarajući nastavni programi i osposobiti prosvjetni radnici da stručno govore o opasnostima od radikalizacije koja vodi do nasilnog ekstremizma, kao i o značaju izgradnje vještina kritičkog razmišljanja među mladima.

Kovačević smatra da je u tom procesu edukacije građana, od izuzetne je važnosti i uloga medija.

Prema njenim riječima, u borbi protiv ekstremizma treba smanjivati popularnost radikalnih pokreta i ideologija, koji u doba demokratizacije medija dobijaju bitku na društvenim mrežama.

„Mediji moraju naći način da se ozbiljno nose sa ovom pojavom, makar i na štetu sopstvene gledanosti i čitanosti. Prenošenje radikalnih ideja, ma koliko klikova donijelo, znači i savezništvo sa tim idejama. Ovdje se u prvi plan mora staviti javni interes i opšte dobro, jer ništa nije važnije za jedno društvo“, poručila je Kovačević.

Takođe se, kako je navela, moramo izboriti sa onim ekstremima koji su svoj rad “pokrili” osnivanjem NVO-a i tako nesmetano djeluju.

Zadatak civilnog društva je da se u svojim redovima što odlučnije izbore sa ovim pojavama

„Zato CDT predlaže značajnu promjenu pristupa u ovom polju – formiranje zajedničke državne platforme koja će se, mnogo efikasnije, baviti ovim pojavama“, istakla je Kovačević.

Ona smatra da prioritetno treba revidirati Strategiju u pravcu jasnijeg definisanja odgovornosti onih koji je realizuju.

„Potrebno je odrediti i državnu instituciju koja ima dovoljno kapaciteta da se bavi njenim sprovođenjem i da o tome transparentno obavještava javnosti. U ovaj proces na partnerskim osnovama potrebno je uključiti NVO-e, medije, lokalne zajednice, odnosno sve one koji se žele baviti protiv ovih ozbiljnih problema“, navela je Kovačević.

Ona je naglasila da se tu radi suštinski o ideološkoj borbi, o borbi za demokratske vrijednosti.

„U Crnoj Gori, borba protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma je borba za sekularno i građansko društvo, a to je nešto bez čega nema ostvarenja ideala iz maja 2006. godine. To je borba potiv kulture nasilja, protiv negiranja ljudskih prava, protiv slavljenja zločina, protiv osporavanja tekovina prosvijećenih društava“, poručila je Kovačević.

Kako je navela, stručnjaci se slažu da ne mora svaki ekstremizam nužno voditi u terorizam.

„Ali u Crnoj Gori svaki politički, ideološki, etnički, vjerski ekstremizam – nepogrešivo vodi u razaranje građanskog tkiva našeg društva“, zaključila je Kovačević.

Nakon uvodnih izlaganja, na konferenciji je prikazan  dokumentarni film CDT-a “Put bez povratka”

U nastavku konferencije predstavnici nevladinih organizacija, medija i eksperti iz ove oblasti govorili su o prevenciji nasilnog ekstremizma.

Aner Zuković iz Atlantskog saveza iz Bosne i Hercegovine kazao je da su istraživanja te organizacije pokazala da postoji trend radikalizacije u toj zemlji, posebno među mladim ljudima.

Pojasnio je i da je razlog za to povezanost i velika ljubav žena prema muškarcima, finansijso zavisni odnosi i sindrom manje vrijednosti.

Elvira Hadžibegović Bubanja iz Foruma MNE koji je radio istraživanja sa mladim ljudima u Crnoj Gori kaže da su mladi veoma religiozni i opravdavaju nasilje kada je u pitanju odbrana vjere.

„Moramo se postarati da kao zajednica brinemo o svakom pojedincu“, kazala je ona.

Komunikolog Radoje Cerović kazao je govoreći o terorizmu kazao da je biološki presedan kad se napravi organizam koji sam sebe ubija.

Kako mediji izvještavaju o nasilnom ekstremizmu, direktor TVCG Vladan Mićunović kazao je da nedostaje argumentovani društveni dijalog o ovim ozbiljnim pitanjima.

„Imamo dugu tradiciju ponašanja pojedinih medija koji promovišu ili podstiču nasilni ekstremizam“, kazao je Mićunović.