Procjena napretka CG u pregovorima sa EU

Tim CDT-a je u proteklih pola godine sproveo istraživački projekat kako bi procijenili kako se ispunjavaju politički kriterijumi u oblasti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

Istraživanjem smo obuhvatili šest oblasti: pravosuđe, borba protiv korupcije, mediji, borba protiv organizovanog kriminala, reforma javne uprave i ljudska prava.

Naš cilj je bio da u moru pohvala, samopohvala i kritika (samokritike su izostale) koje dominiraju na javnoj sceni Crne Gore, koliko je to moguće, objektivizovati stvaran napredak Crne Gore u ispunjavanju političkih kriterijuma u pregovorima sa EU.

Za procjenu smo, najprije, koristili 168 pokazatelje koji su pripremljeni na osnovu izvještaja Evropske komisije (EK), ali i drugih međunarodnih i domaćih izvještaja, te brojni međunarodni standardi, prakse i drugi referentni materijali. Naravno važan osnov za pripremu istraživanja su bili i akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 (AP 23 i 24).

Da bi naši zaključni bili objektivniji i bolje potkrijepljeni koristili smo veliki broj podataka državnih institucija, njihove izvještaje, izvještaje kolega iz NVO sektora i zanimljive medijske izjave važnih aktera.

Važan novitet našeg istraživanja je uključivanje 24 eksperta/kinje iz ove tri oblasti koji su nam dali svoja viđenja i mišljenja na ovu temu i ocijenili dosadašnji napredak na skali od 1 do 5. U ovaj proces ocjenjivanja nijesu bili direktno uključeni predstavnici državnih institucija, osim kao pružaoci zvaničnih informacija i podataka koji su bili veoma bitan izvor za analizu i zaključke.

OPŠTI ZAKLJUČCI

Ključni rezultati naše procjene je da Crna Gora mora energičnije, odlučnije i brže pristupiti ispunjavanju političkih kriterijuma.

Prva faza, izgradnja preduslova za kvalitetnije funkcionisanje institucija je završena relativno uspješno.

Ostaje ona teža, značajno komplikovanija faza pretvaranja zakona u realnost i stvaranje kredibilnih I nezavisnih institucija.

Opšte je mišljenje da smo, do sada, prošli tek pola ovoga puta. Iskazano u brojevima prosječan napredak u oblastima pravosuđe, borba protiv korupcije i mediji je 2,52.
  • najbolji prosječni rezultat je ostvaren u oblasti pravosuđe 2,75
  • borba protiv korupcije sa 2,58
  • medijsko okruženje sa vrlo skromnih 2,24

Nakon ovog istraživanja možemo zaključiti da za donosioce odluka i državu Crnu Goru, pored formalnog, cilj mora biti i suštinski napredak u pregovorima sa EU.

Cilj mora biti i promjena svijesti i načina funkcionisanja institucija. I pored toga što su oni koji se bave integracijama optimisti I projektuju završetak pregovora do kraja, važno je da budemo realni i da znamo šta nas čeka u narednim godinama.

A realno je da 2020. nećemo imati profesionalne i od različitih uticaja oslobođene institucije. Nećemo ni poslije 2020. ako konačno ne shvatimo da je javni interes važniji od bilo kog drugog.

To šta ćemo uraditi narednih godina zavisi od nas samih. Zavisi od volje i znanja da se ovo društvo zaista mijenja. A institucije za borbu protiv korupcije su ključni dio te promjene.

Cilj ovoga procesa nije članstvo u EU, cilj je da jednog dana većina građana Crne Gore može reći da ima profesionalne institucije i da se makar približimo idealu pravne države da zakon jednako važi za sve. A za ovo će biti potrebno još dosta vremena.

PRAVOSUĐE

Sedamnaest godina duga reforma pravosuđa, po ocjenama naših eksperata, još nije proizvela mehanizme za potpuno efikasno i nezavisno pravosuđe. Ipak, reforma je u ovoj oblasti najdalje odmakla, pa je prosječna ocjena u ovom dijelu istraživanja 2.75.

U ovoj oblasti se u narednom periodu:

Mora se težiti povećanju budžeta za rad i razvoj pravosudnih institucija

Jedinstveni su stavovi da nije odobreno dovoljno sredstava za nesmetan rad i razvoj pravosudnih institucija. To ističu i predstavnici pravosudnih institucija. Uticajem izvršne vlasti na finansiranje pravosudnih organa se ograničava nezavisnost, a time i samostalno upravljanje pravosuđa. Budžet za pravosuđe se kontinuirano povećava. Međutim, značajan dio ovog iznosa se koristi za zarade budući da je broj sudija i tužilaca u Crnoj Gori iznad prosjeka EU u odnosu na broj stanovnika.

Mora se osnažiti povjerenje građana u nezavisan i nepristrasan rad pravosuđa

Sudeći po rezultatima istraživanjima javnog mnjenja iz 2016. ovo mišljenje dijeli i značajan broj građana Crne Gore. Više od polovine anketiranih ima negativan stav prema radu sudstva i tužilaštva.

Svi eksperti koji su učestvovali u našem istraživanju smatraju da uticaji izvršne vlasti i partija na rad pravosudnih organa prestavljaju ključne prepreke za dalju reformu u ovoj oblasti. U nekim slučajevima su ti uticaji direktni, otvoreni i javni, a nekada prikriveni i tajni.

Većina naših eksperata smatra da je od ključne važnosti stvaranje praksi i procedura za utvrđivanje etičke i displinske odgovornosti sudija i tužilaca. Takođe, značajnu pažnju treba posvetiti izgradnji stvarnog i održivog sistema integriteta u pravosuđu.

Ovo nije samo važno zbog poverenja građana u pravosuđe već i zbog jasnog “razdvajanja” onih koji rade savjesno i po pravilima i onih drugih.

KORUPCIJA

Prema ocjenama eksperata koji su učestvovali u istraživanju, rezultati borbe protiv korupcije, strateški, pravni i institucionalni okvir za prevenciju i suzbijanje korupcije su polovični.

Preciznije, eksperti su ocijenili da ukupno zadovoljavaju polovinu pokazatelja u borbi protiv korupcije, pa je I prosječna ocjena 2,58.

Pravni okvir u ovoj oblasti su eksperti najbolje ocijenili.

Ipak, neki zakoni su zreli za dodatnu doradu i izgovori su za skromne rezultate.

Cijenimo velike napore koji se svakodnevno čine u ovoj oblasti, razumijemo da proces zahtijeva dosta vremena, ali ostaje činjenica da su pravi rezultati ovog procesa više izuzetak nego pravilo.

Kada su u pitanju institucije za prevenciju i suzbijanje korupcije, naši eksperti smatraju da Agencija za sprječavanje korupcije nije ispunila velika očekivanja koja su pred njom postavljena. Otud niska ocjena od 2,14 za funkcionisanje i rezultate Agencije.

Jasna je potreba da se način njenog funkcionisanja mora značajno unaprijediti. Takođe, u javnosti je česta primjedba na političke uticaje vlasti na rad Agencije i na donošenje njenih odluka, što su dva ključna organičenja za kvalitetniju prevenciju korupcije u Crnoj Gori.

Ključna ocjena naših eksperata je da postoji hitna potreba za povećanjem kapaciteta Agencije i unapređenjem načina sprovođenja kontrola i kvaliteta komunikacije sa javnostima, ali i za povećanje transparentnosti njenog rada.

Kada je riječ o suzbijanju korupcije, ocijenjivali smo rad tužilaštva, sudova i policije. Većina naših eksperata naglašava nedostatak kapaciteta i uticaj politike na rad ovih institucija kao ključne prepreke u oblasti suzbijanja korupcije.

MEDIJI

Rezultati istraživanja o okruženju i uslovima u kojima mediji u Crnoj Gori funkcionišu, su čini se, odrazili realno stanje stvari.

Oni su potvrdili ono u čemu je saglasna većina medija, bez obzira kojoj “strani” pripadaju: stanje u medijima je loše i hitno se mora popravljati.

Pravni okvir, rješavanje slučajeva zastrašivanja novinara, ekonomski faktori koji utiču na funkcionisanje medija i uslovi za zapošljavanje i rad novinara jedva su dobili prelaznu ocjenu stručnjaka koji su nam pomagali u istraživanju – 2,24.

Važno je napomenuti da naši istraživački zaključci ne obuhvataju kvalitet izvještavanja medija.

U CG ne postoji strateški pristup za razvoj medija i uslova za njihovo funkcionisanje.

Zakonski okvir za funkcionisanje medija koji generalno garantuje medijske slobode postoji, po mišljenju eksperata, te norme su prevaziđene i potrebno ih je unaprijediti kroz izmjene zakona.

Takođe, loša ekonomska situacija u medijima, po mišljenju eksperata i relevantnih institucija pokazuje da je medijsko tržište nedovoljno regulisano, što omogućava različite zloupotrebe koje mogu prouzrokovati nedozvoljeni uticaj na medije i novinare.

Većina naših eksperata smatra da je našem medijskom tržištu neophodna neka vrsta regulacije, odnosno definisanje pravila po kojima će konkurencija odvijati. Za relativno mali tržišni udio bori se, za Crnu Goru izuzetno veliki broj medija.

Takođe, država, veliki medijski igrači i oglašivači mogu direktno uticati na održivost pojedinih medija a time na njihovu uređivačku politiku, birajući oglašavenje u “podobnim” medijima.

Alarmantna stvar koju ne smijemo zanemariti su napadi i zastrašivanja novinara. Novinari su bili meta napada a nijesu rijetki slučajevi i napada na imovinu medija. Usljed razvoja društvenih medija prijetnje medijima stižu putem Facebooka, Twittera, ali i na direktan način.

Napadi su redovno prijavljivani nadležnim organima, ali je njihovo rješavanje je sporo.