Zanemaren rad izbornih institucija

Zanemaren rad izbornih institucija

29/05/2017

Pitanja priprema institucija za izbore naredne godine suštinski su važna, ali nepravedno zapostavljena, ocijenjeno je na konferenciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i poručeno da kredibilan proces mora biti utemeljen na jasnoj političkoj volji političara vlasti i opozicije.

CDT je organizovao, uz podršku holandske Ambasade, konferenciju „Profesionalne i kredibilne institucije preduslov fer izbora“.

„Današnjom raspravom želimo skrenuti pažnju na nepravedno zapostavljena pitanja pripreme institucija za predsjedničke, lokalne i moguće parlamentarne izbore koji će se desiti u 2018. godini, na pitanja koja su suštinski važna za demokratsko funkcionisanje izbornog procesa“, rekao je direktor CDT-a, Dragan Koprivica.

On je kazao da je analiza CDT-a rada institucija koje su nadležne za izbore i koja je objavljena početkom godine pokazala da kvalitetna priprema i organizacija izbora u 2018. zahtijeva značajnu promjenu praksi i načina rada institucija, ali i promjenu zakona koji regulišu tu oblast.

„Kada ovome dodamo komplikovanu političku situaciju (bojkot parlamenta i zahtjeve za novim izborima), čije će rješavanje zahtijevati dosta napora i energije jasno je da vremena nemamo previše. Važno je napomenuti da za sve moguće intervencije u izbornom zakonodavstvu rok ističe krajem godine jer se izborno zakonodavstvo ne mijenja u godini izbora“, dodao je Koprivica.

Dubinska, a ne površinska kontrola

Kad je u pitanju Agencija za sprječavanje korupcije, Koprivica je ocijenio da je ta institucija imala težak zadatak na parlamentarnim izborima, budući da je počela sa radom samo deset mjeseci prije datuma održavanja izbora.

„Umjesto površinske kontrole mora se preći na dubinsku, odnosno suštinsku kontrolu, koja ulazi u provjeru tačnosti podataka koje Agencija dobija od političkih subjekata i drugih obveznika zakona. Zaključci i tvrđenja Agencije u ovoj oblasti moraju biti potkrijepljeni nedvosmislenim dokazima, tj. nalazima kontrole“, naveo je on.

Prema riječima Koprivice, Agencija mora značajno promijeniti pristup u ovom dijelu svog posla i detaljno kontrolisati ono što su partije prijavljivale, a ne prijavljeno uzimati „zdravo za gotovo“.

Koprivica je saopštio da Državna revizorska institucija (DRI) često naglašava da za kvalitetnu kontrolu treba precizirati neka zakonska rješenja vezana za finansiranje partija, a ti njihovi apeli, kako je rekao, ne daju nikakve konkretne rezultate.

„Te zakonske nelogičnosti i nepreciznosti sputavaju kvalitetnu kontrolu i krajnje je vrijeme da se kroz odgovarajuću proceduru u parlamentu te promjene konačno dese. Takođe, u posljednje vrijeme je primijećena praksa da se u Senat DRI biraju istaknuti funkcioneri vladajućih partija, što može biti značajan udarac za kredibilnost institucije“, poručio je on.

Od DIK-e stvoriti profesionalnu instituciju

U CDT-u smatraju da Državnu izbornu komisiju (DIK) konačno treba postaviti kao profesionalnu i depolitizovanu instituciju sa značajno manjim brojem članova koji se kvalifikovanom većinom biraju u Skupštini.

Kad je riječ o Ministarstvu unutrašnjih poslova, u CDT-u smatraju da je neophodno nastaviti praksu stalne kontrole biračkog spiska u susret predsjedničkim, lokalnim i mogućim parlamentarnim izborima 2018. godine.

„Dobra praksa transparentnosti koja je uvedena u pripremi parlamentarnih izbora jeste kvalitetan model saradnje institucije sa zainteresovanim stranama i smatramo da ona mora biti nastavljena i dodatno unaprijeđena“, naveo je Koprivica.

Takođe, dodao je, potrebno je početi rješavanje problema neažurnosti registra prebivališta, kroz ukidanje uslova prebivališta za izbore ili stvaranje ažurnog registra prebivališta crnogorskih državljana.

„Potrebno je kreirati sistem kaznene politike za građane koji ne prijavljuju preminule članove porodice i za institucije koje neažurno vode ove evidencije. Državne institucije koje obavljaju ovaj dio posla moraju značajno poboljšati komunikaciju, kako bi se pravovremeno iz biračkog spiska brisali preminuli građani“, saopštio je Koprivica.

Političkom voljom do kredibilnog procesa

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, rekao je da kredibilan proces ne može biti postignut samo kroz rad institucija, „već mora biti utemeljen jasnom političkom voljom političara iz vlasti i onih koji su u opoziciji“.

„Takođe, povjerenje birača i kompetentno civilno društvo imaju ključnu ulogu u ovom smislu kada je riječ o vladavini prava“, dodao je on.

Prema riječima Orava, institucije i članice EU nastavljaju da prate usklađenost izbornog procesa sa standardima OEBS, standardima demokratskih izbora i nacionalnim zakonodavstvom. „Implementacija zakonodavstva i kapacitet izborne administracije su bile stavljene na test tokom prethodnih parlamentarnih izbora“.

„Na osnovu posljednjeg OEBS izvještaja, još uvijek postoji prostora da se unaprijedi cijela situacija i snažno ohrabrujemo Crnu Goru da se pozabavi svim preporukama koje još nijesu ispunjene, a koje su pružili OEBS i ODIHR prije sledećih izbora“, naveo je on.

Možda ih vidi i u Parlamentu…

Ambasador Holandije u Beogradu, Henk van den Dol, kazao je da je optimističan kada vidi dvije političke strane u jednoj prostoriji, dodajući da će ih možda vidjeti i u zgradi parlamenta, „gdje bi te dvije strane trebalo da budu“.

On je podsjetio na usvajanje Zakona o finansiranju političkih stranaka i izbornih kampanja 2015. godine, navodeći da je od ključne važnosti da postoje dobri mehanizmi za nadzor i kontrolu, kako bi se obezbijedila odgovarajuća implementacija.

Taj Zakon je, dodao je, uslovio i uspostavljanje Agencije za sprječavanje korupcije, kao suštinski antikorupcijski mehanizam.

„Nezavisni pravni sistem u kome su i vlada i građani odgovorni, je neophodan kako bi ovakva veza bila legitimna i stabilna. Moja vlada pridaje veliki značaj tom cilju, kao sredstvu jačanja i promocije zajedničkih vrijednosti koje vezuju zemlje Evrope, bez obzira na kulturne raznolikosti“, rekao je on.

Holandski ambasador je poručio da je legislativa u oblasti političkog finansiranja jedan od ključnih indikatora napretka Crne Gore u procesu pristupanja EU i pregovora u okviru poglavlja 23.