Otvorenost parlamenata u CG i regionu

Skupština Crne Gore je najotvorenija zakonodavna vlast u regionu, ali i dalje postoje važna pitanja na kojim ova institucija mora raditi kako bi dostigla međunarodne standarde otvorenosti i odgovornosti.

CDT je otvorenost parlamenata u CG i regionu mjerio u okviru Regionalnog indeksa otvorenosti zakonodavne vlasti, a u saradnji sa partnerima iz mreže organizacija Action SEE.

Istraživanje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016., a na osnovu rezultata je urađen set preporuka i smjernica za poboljšanje otvorenosti institucija.

Rezultat crnogorskog parlamenta, od 85% zadovoljnih kriterijuma otvorenosti, ukazuje na posvećen rad aktuelnog i prethodnih saziva Skupština.

Ova institucija objavljuje i sve programe rada i izvještaje o radu za prethodne tri godine, zatim tekstove predloga zakona, usvojene zakone, amandmane, kao i informacije o javnim nabavkama.

Međutim, u Parlamentu se mora napraviti detaljna analiza pojedinih odredbi Poslovnika o radu i preispitati njihova učinkovitost.

Prije svega, potrebno je dodatno precizirati proceduru zakazivanja vanrednih sredinaca jer su se u javnosti stvarale brojne polemike i nejasnoće.

Često se dešavalo da Kolegijum iza zatvorenih vrata donosi, u najmanju ruku, sporne odluke koje u nekim djelovima suspenduju Poslovnik Skupštine, pa parlament mora što prije preispitati ulogu Kolegijuma sa stanovišta transparentnosti i njegovih ovlašćenja.

Takođe, Etički kodeks, kojim bi trebalo da se jača dostojanstvo i odgovornost poslanika, ugled Skupštine, kao i povjerenje građana u ovu instituciju se ne primjenjuje adekvatno, niti propisuje adekvatne sankcije za eventualne povrede.

Parlament nema praksu pokretanja disciplinskih postupka u vezi kršenja kodeksa. Uprkos očekivanjima, od donošenja Etičkog kodeksa došlo je do pogoršanja u ovoj oblasti, te ovaj akt nije ispunio svoju svrhu.

Radi potpuno transparentnog sistema donošenja odluka u Skupštini potrebno je povećati transparentnost rada radnih tijela.

Najjednostavnije rješenje je uvođenje direktnih internet prenosa sjednica radnih tijela ali i transparentnije i brže prikazivanje lista glasanja za svaku od tačaka.

Skupština Crne Gore bi trebala da u što skorijem roku otvori direktne kanale komunikacije sa građanima preko društvenih mreža.

Zakonodavna aktivnost Skupštine mora biti unaprijeđena tako što će zakoni predloženi od strane Skupštine proći proceduru koja će pokazati koliki će uticaj njihovo sprovođenje imati na živote građana

Neophodno je pospješiti i objavljivanje budžeta i završnog računa na internet stranici. Budžetska dokumenta bi trebalo objavljivati u open data formatu.

Regionalni ugao

Ukupno gledano parlamenti u zemljama Zapadnog Balkana ispunjavaju 63% kriterijuma otvorenosti.

Ovaj rezultat nije zadovoljavajući, imajući u vidu da je riječ o tijelima koja su neposredno izabrana i odgovorna građanima.

Monitoringom je utvrđeno da parlamenti uglavnom nijesu transparentni u pogledu objavljivanja informacija sa sjednica parlamentarnih odbora. Većina parlamenata ne objavljuje listing glasanja i listu poslanika koji su prisustvovali sjednicama odbora.

Dodatno, u većini zemalja sjednice odbora se ne prenose audio ili video putem. Većina parlamenata u regionu tek treba da afirmiše princip finansijske javnosti i otvorenosti.

Parlamenti uglavnom ne ispunjavaju ni minimum međunarodnih standarda budžetske transparentnosti, koji nalažu da finansijska dokumenta budu dostupna javnosti. .

Takođe, parlamenti u regionu treba da uspostave jasne mehanizme za praćenje sprovođenja etičkih kodeksa poslanika i sankcionisanje svakog kršenja propisanih etičkih standarda.

Iako je monitoringom utvrđeno da je u zemljama regiona uspostavljen niz mehanizama za parlamentarnu kontrolu izvršne vlasti, njihova primjena je najčešće formalne prirode.

Parlamenti ne smiju biti mjesta za nekritičko usvajanje predloga izvršne vlasti, već za njihovo preispitivanje i efikasno kontrolisanje učinjenog.