Otvorenost još nije politika države

Otvorenost još nije politika države

30/03/2017

Otvorenost izvršnih vlasti u zemljama Zapadnog Balkana nije na zadovoljavajućem nivou i zavisi isključivo od dobre volje aktuelnih vlasti, a ne od jasnih unutrašnjih politika.

Otvorenost institucija je ključni uslov demokratije jer omogućava građanima da dobiju informacije i znanje koje im je potrebno da bi mogli da kontrolišu vlast.

Predlog praktične politike “Otvorenost institucija izvršnih vlasti u regionu i Crnoj Gori” >>

Međutim, u zemljama regiona otvorenost je za sada zbir različitih pravilnika ili obaveza, a ne pristup koji vlade aktivno promovišu.

Kako su zemlje regiona u različitim fazama odnosa sa EU, koncept otvorenih vlada je nametnut u procesu integracija ili je uveden da bi se ispratili novi trendovi i poboljšao međunarodni ugled države.

Ovakav pristup je doveo do toga da se zapostavlja suštinska potreba društva da se ove vrijednosti primjenjuju i promoviše kako bi imale pozitivan uticaj na građane i društvo.

Takođe, doveo je i do problema u primjeni pravila transparentnosti i odgovornosti, posebno na nižim nivoima javne administracije, gdje se ne prepoznaje društvena važnost ovih pristupa već se to shvata kao neprijatna obaveza nametnuta zbog međunarodnih zahtjeva.

Metodologija:

Da bi utvrdili u kojoj mjeri građani Zapadnog Balkana dobijaju pravovremene i razumljive informacije od svojih institucija, CDT je sa partnerima iz mreže organizacija Action SEE, razvio Regionalni indeks otvorenosti izvršne vlasti.

U okviru tog Indeksa, kroz oko 80 kriterijuma mjerena je i analizirana otvorenost 274 institucija izvršne vlasti i prikupljeno preko 15 hiljada podataka o institucijama.

Istraživanje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016., a na osnovu rezultata je urađen set preporuka i smjernica za poboljšanje otvorenosti institucija.

Ključni regionalni nalazi:

Istraživanje je pokazalo da je sprovođenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama slaba tačka u svim zemljama i ne daje zadovoljavajuće rezultate. Najprije zbog toga što institucije koje ga sprovode nijesu nezavisne i nemaju dovoljno kapaciteta.

Pored klasičnih metoda komunikacije izvršna vlast mora koristiti i savremenije načine komunikacije sa građanima.

Takođe, izvršne vlasti u regionu ne objavljuju sve finansijske informacije i dokumenta, niti građanima objašnjavaju kako je novac potrošen.

Na zvaničnim sajtovima izvršnih vlasti ne objavljuju sve informacija o javnim nabavkama.

Istraživanje je pokazalo da Vlade u regionu nemaju jedinstvene metode i procedure za kvalitetnu kontrolu njihovih politika, niti razvijene pokazatelje uspjeha kojim bi mjerili koliko su te politike učinkovite.

Ključni nalazi za CG

Otvorenost izvršne vlasti u CG je najbolje rangirana u regionu i ukupno zadovoljava 66% pokazatelja uspjeha.

Vlada je kroz pregovore sa EU, Partnerstvo otvorenih Vlada i ostale aktivnosti počela kreiranje politike otvorenosti, čemu su doprinijele i brojne inicijative NVO sektora i Vlada izbornog povjerenja.

Ipak, nedostaje joj strateško planiranje i promocija otvorenosti koja, ravnopravno sa ostalim politikama izvršne vlasti, mora dobiti pripadajuće mjesto.

Promocija otvorenosti u CG se gotovo i ne dešava, a postoje organi koji bez ikakvih posljedica ne poštuju zakonske obaveze na ovom polju, ali ni principe i prakse dobrog upravljanja.

Pitanje otvorenosti u CG je i dalje pitanje ličnog stava ili dobre volje prvog menadžera institucije ili njegovog tima, a ne jasne politike države.

Zato izvršna vlast u CG mora da pripremi i usvoji Strategiju razvoja i promocije otvorenosti do jeseni ove godine, i da sprovede prvi akcioni plan u 2018. godini.

Kada je u pitanju otvorenost Vlade CG – ona zadovoljava 82% kriterijuma, ali time u potpunosti ne zadovoljava potrebu za otvorenošću na ovom nivou razvoja društva.

Tako npr. transparentnost sjednica Vlade mora biti dodatno unaprijeđena jer iako su materijali dostupni na sajtu, javnost u ovom trenutku nema uvid u tok ili makar ključne momente rasprave na sjednicama.

Takođe, ni budžetska transparentnost nije potpuna jer se ne objavljuje konačni tekst Zakona o budžetu, niti se priprema budžet za građane…

Na sajtu nema plana nabavki za posljednje dvije godine, ali postoje planovi za 2013. i 2014., što će reći da je praksa objavljivanja obustavljena.

S druge strane, ministarstva u CG zadovoljavaju 66% kriterijuma otvorenosti.

Ovaj skromni rezultat je najbolji u okruženju i dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti ministarstava u zemljama regiona.

Najbolje rangirano ministarstvo ispunjava 81% kriterijuma, a najgore skoro pola manje – 43%.

Ovo mjerenje nije obuhvatilo novoformirana ministarstva.

Informacije na veb stranicama ministarstava nijesu sistematizovane, rubrike su neažurne ili prazne.

Većina ministarstava krši Zakon o slobodnom pristupu informacijama. A skoro 70% ne koriste online mogućnosti za uključivanje građana u javnim raspravama.

Samo 12% njih je objavilo budžete za prethodne tri godine.

Situacija kod organa državne uprave je veoma loša.

Ove institucije zadovoljavaju samo polovinu kriterijuma otvorenosti.

Organi uprave redovno krše Zakon o slobodnom pristup informacijama, a gotovo 90% njih nema objavljene budžete.

Takođe, većina ne objavljuje ni informacije o javnim nabavkama.