Institucije nastavljaju da krše Zakon

Institucije nastavljaju da krše Zakon

23/04/2015

Ministarstva i drugi organi uprave i dalje ne objavljuju sve informacije koje su obavezni po Zakonu, a Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (Agencija) ni nakon dvije godine nije izgradila kapacitete da ih nadzire, saopštio je na pres konferenciji CDT-a.

 CDT je u martu ove godine ponovo provjeravao kako ministarstva i drugi organi državne uprave primjenjuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama (ZOSPI), posebno da li poštuju pravilo proaktivnog objavljivanja informacija odnosno da li i kako objavljuju važne informacije o svom radu i načinu funkcionisanja.

Direktor CDT-a Dragan Koprivica je kazao da izuzetno zabrinjava činjenica da Agencija gotovo ne sprovodi zakonsku obavezu nadziranja da li institucije sačinjavaju i ažuriraju vodiče za slobodan pristup informacijama, kao i da li proaktivno objavljuju informacije:

[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]”Nakon čak dvije godine rada Agencija nije izgradila kapacitet za nadzor institucija koje su dužne da proaktivno objavljuju informacije”.[/pullquote]

On je objasnio da ova tvrđenja potvrđuje i sama Agencija u svom izvještaju Skupštini – u prva tri kvartala 2014. godine nije vršen inspekcijski nadzor u ovoj oblasti, a u četvrom kvartalu sprovedeno je ukupno sedam inspekcijskih nadzora.

“Iako razumijemo probleme za nedostatkom kadra ili budžetskih sredstava nikako ne možemo razumjeti da ne postoji ovaj dio nadzora za ovako važan zakon. Ako problemi postoje moraju se energično rješavati a ne zadržavati status quo”, smatra Koprivica.

Pored toga, on je istakao i da  je Agencija je izvjestila Skupštinu da u 2014. godini nije podnijela ni jednu prekršajnu prijavu zbog nepostojanja ili neažurnosti vodiča, niti zbog neobjavljivanja obaveznih informacija.

“Precizna mjerenja koja je CDT radio govore o stotinama kršenja dijela zakona o proaktivnom objavljivanju informacija. Te informacije smo učinili dostupnim i Agenciji i javnosti. Dakle, nakon stotine kršenja imamo nula prekršajni prijava što po sebi govori o kvalitetu kaznene politike u ovoj oblasti. Napominjemo da su kazne propisane za ova kršenja od od 500  do 20 hiljada eura”.

Agencija je, po ZOSPI, obavezna i da obezbjedi bazu podataka o organima vlasti, obveznicima Zakona. Takva baza, i ako postoji, nikad nije učinjena javnom. Takođe, još nema spiska obaveznika Zakona, pa se često vodi neproduktivna debata o tome na koga se ove obaveze odnose, kazao je Koprivica.

Iz CDT-a apeluju na Agenciju da hitno objavi ove podatke i time onemogući pojedine institucije da izbjegavaju poštovanje zakona.

KAKO DRŽAVNA UPRAVA POŠTUJE SPI

Zamjenik direktora Đorđije Brkuljan je objasnio da u državnoj upravi još ne postoji razumijevanje da proaktivno objavljivanje informacija olakšava njihov rad, a da objavljivanje informacija znači smanjivanje broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

“I dok je Zakonom propisana obaveza za organe vlasti da imaju službenike zadužene za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama, ne postoji obaveza određivanja posebnog službenika za proaktivno objavljivanje informacija”, kazao je Brkuljan.

U cilju povećanja odgovornosti i bolje primjene ovoga Zakona, potrebno je da organi vlasti propišu dodatnu obavezu da se službenici koji postupaju po zahtjevima za pristup informacijama staraju i o sprovođenju proaktivnog pristupa u državnom organu.

[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]U komunikaciji sa organima državne uprave, zaključili smo da dio njih ne zna kako da u praksi primjeni pravila o proaktivnom objavljivanju informacija.[/pullquote]

Zato smatramo da je potrebno uraditi analizu prepreka sa kojima se različiti organi suočavaju u primjeni, a nakon toga pripremiti smjernice, uputstva ili druge podzakonske akte za primjenu ZOSPI.

U CDT smatraju da bi Agencija trebalo da donese uputstva i smjernice za proaktivno objavljivanje informacija, koje bi sadržale tačan popis i opis informacija koje određena grupa institucija mora da objavi na svojim internet stranicama.

Najnovije istraživanje CDT-a pokazuje da su organi uprave ostvarili određeni napredak u proaktivnom objavljivanju informacija u odnosu na prethodna mjerenja, ali zbog činjenice da većina organa nije objavila ažurirani Vodič o pristupu informacijama ukupni rezultat je lošiji u odnosu na ranije.

Samo devet od ukupno 55 organa vlasti obuhvaćenih monitoringom na sajtu ima vodič ažuriran u 2014. godini, iako je njihova obaveza da vodič ažuriraju najmanje jednom godišnje.

Na sajtovima čak 12 organa državne uprave vodiča uopšte nema, dok su na sajtovima ostalih organa vodiči neažurirani.

“Budući da još uvijek postoje organi koji nemaju Vodiče za pristup informacijama, ili imaju Vodiče koji su usvojeni prije više godina, Agenciji se preporučuje da napravi model Vodiča za slobodan pristup informacijama, po kojem bi sve institucije napravile svoje vodiče”, poručio je Brkuljan.

REZULTATI MONITORINGA >>>