Još jedna lekcija o Prevlaci

Još jedna lekcija o Prevlaci

08/12/2014

Iako je mletački kartograf davno zabilježio da je preko Prevlake moguće rukama prenijeti mali brod, Crna Gora i Hrvatska se godinama spore kome će pripasti ovaj mali ‘prag Boke’. Obje države znaju princip međunarnog prava – onaj ko želi u potpunosti da vlada zalivom mora imati sve obale. U suprotnom, neće moći da raspolaže unutrašnjim vodama zaliva odnosno teritorijom koja je najtješnjoj vezi sa kopnom.

Zato ovo nije samo problem mora ili kopna već ozbiljan problem unutrašnjih morskih voda.

„Ovo je problem režima plovidbe, ribarstva, suvereniteta Crne Gore nad cjelokupnim zalivom, kao i carinske i fiskalne politike na tom području koja se mora urediti”, priča za portal CDT-a Bojan Božović, asistent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica.

[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Teško da se komplikovano pitanje Prevlake može razumjeti ako se ne zna da je glavni problem nastao raspadom SFRJ. [/pullquote]

Tada je kopno koje u tijesnoj vezi sa tom teritorijom kroz administrativne granice pripalo Hrvatskoj, a spor sa susjednom državom rješava Crna Gora kao nasljednica privremenog režima koji je propisan Protokolom o Prevlaci iz 2002.godine.

Posljednjih godina crnogorski i hrvatski zvaničnici su najčešće govorili da ovo pitanje ne opterećuje odnose dvije zemlje i da će se riješiti političkim putem, ali stručnjaci za međunarodno pravo smatraju da će ovaj spor vrlo vjerovatno završiti pred sudom ili arbitražom.

AKO SE SRETNEMO NA SUDU…

A ukoliko ipak sretnu na sudu, Božović smatra da naša zemlja ne smije biti nepripremljena jer s druge strane, hrvatski pravni stručnjaci godinama spremaju za rješavanje ovog pitanja o čemu svjedoče brojni članci i studije.

„Hrvatska bi pred sudom težila da se spor rješeva samo na moru, a da se ne zadire u kopneni dio granice, dok Crna Gora mora da potencira pitanje kopna jer po istorijskim podacima ima pravo na to. Posebno, kroz tezu da je Prevlaka prag Boke i da je postojalo i neko nepisano pravilo da je Prevlaka onoga čiji je zaliv”, priča Božović.

Naša država, dodaje on, mora potencirati i geopolitički i geostrateški interes, kao i činjenicu da Republika Hrvatska zatvara Crnu Goru u Bokokotorskom zalivu i u njenom dodiru sa otvorenim morem.

„U hrvatskoj teoriji preovladava stav da Republika Hrvatska treba da insistira na crti sredine, a to je princip po kojem se od nekog rta povlači linija koja će dati jednaki vodeni prostor i Crnoj Gori i Hrvatskoj. E taj princip će dovesti do toga da Crna Gora neće imati sve obale zaliva pod svojom nadležnošću. Jedan dio zaliva, ove vanjske granice, će biti u nadležnosti Hrvatske i to bi u potpunosti primijenio pravni režim u zalivu”.

[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Božović smatra da Crna Gora mora insistirati na geostrateškoj sigurnosti jer je to jako značajno.[/pullquote]

Prema njegovom mišljenju i  Hrvatska će vjerovatno težiti da dio Prevlake i poluostrva Luštica pripadne njoj.

Mogućnost dvovlašća je, smatra on, vjerovatno najbliža u slučaju sudskog, odnosno arbitražnog rešavanja spora.

„Crna Gora na osnovu Protokola iz 2002. ima dvovlašće na toj teritoriji, treba insistirati na tome, ali ne smije dozvoliti da pod taj režim potpadne Luštica, dok mora insistirati da se taj režim ustanovi na rtu Oštra”.

Božović sugeriše i da naša država može zagovarati i rješenje da ne traži baš sve obale u vanjskom zalivu nego samo Prevlaku uz zahtjev da hrvatska mornarica ne može uplovljavati niti tamo može biti stacionirana.

„Jedno od mogućih rješenja je i dvojstvo odnosno kombinacija državnih suvereniteta i međunarodnih voda, ali ostavljajući obijema državama veće akvatorije pod njihovim suverenitetom dok bi međunarodne vode bile ograničene samo na adekvatni plovidbeni koridor duž crte sredine”, priča Božović i dodaje da takvo rješenje Crnoj Gori omogućava da kroz svoj suvereni prostor ostvari vezu između otvorenog Jadrana i ostalog dijela Boke, a ujedno omogućava korišćenje i međunarodnog koridora.

Među brojnim rješenjima za Crnu Goru bi najbolje bilo da dio vanjskog pojasa pripadne njoj.

„Na taj način hrvatska mornarica ne bi imala pristup prostoru dvovlašća ukoliko bi to bilo. To bi za posljedicu imalo prošireno crnogorsko teritorijalno more, a suženo hrvatsko”, dodaje Božović.

[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]U rješavanju spora naša zemlja ne treba zaboraviti ekonomski i privredni aspekt ove terotorije.[/pullquote]

„Ako taj dio nekada bude demilitarizovan, on postaje atraktivan za ulaganja i kupovinu nekretnina. Zato je važno potencirati pitanje kopna”, smatra Božović.

Ipak ako odluka bude takva da nema demilitarizovane zona i da je Prevlaka Hrvatska, Crnu Goru očekuje sljedeće:

„Hrvatska će taj dio proglasiti svojim vodama, a ulazak u zaliv kontrolisaće njena mornarica. Crnogorska mornarica će tada brinuti samo o vodama koji su tik uz obalu, a ne o svemu ovome što sad kontroliše”.