Vlada Crne Gore ni ove godine nije napravila iskorak u oblasti otvorenosti i transparentnosti. Prema rezultatima Regionalnog indeksa otvorenosti, Vlada ispunjava 66,24% kriterijuma otvorenosti, čime već godinama zadržava treće mjesto među vladama Zapadnog Balkana.
Istraživanje CDT-a pokazuje, međutim, da iza tog rezultata stoji nespremnost Vlade Crne Gore da transparentnost pretvori u obavezujući sistemski standard, pa to koje informacije o radu Vlade će biti dostupne javnosti i kada, u velikoj mjeri zavisi od volje pojedinaca u izvršnoj vlasti.
Telefonske sjednice postale su dominantan način odlučivanja Vlade, javnost je često uskraćena za pravovremene informacije o donošenju važnih odluka, dok komunikacija sa građanima i medijima ostaje uglavnom jednosmjerna.
Na ozbiljne probleme u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama ukazuje činjenica da Generalni sekretarijat Vlade (GSV) u okviru ovog istraživanja nije odgovorio ni na jedan od tri zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Dodatno zabrinjava to što novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama sadrži rješenje koje otežava građanima, medijima i organizacijama civilnog društva da sudskim putem zaštite pravo na pristup informacijama kada institucije ćute.
Veliki jaz u otvorenosti ministarstava, i dalje se krši Zakon o SPI
Prosječna otvorenost ministarstava iznosi 57%, a rezultati pokazuju izrazito velike razlike među resorima. Dok pojedina ministarstva ispunjavaju više od 90% indikatora otvorenosti, druga ne dostižu ni polovinu propisanih standarda. To potvrđuje da transparentnost nije obavezujući standard rada Vlade, već i dalje zavisi od prioriteta i prakse rukovodstva pojedinačnih ministarstava.
Najbolji rezultat ostvarilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sa 91,59% ispunjenih indikatora otvorenosti, dok su među najbolje rangiranim i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ministarstvo pravde. S druge strane, na začelju liste nalaze se Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo dijaspore.
Nalazi istraživanja pokazuju da većina ministarstava i dalje ne ispunjava zakonsku obavezu proaktivne transparentnosti. Brojni planski dokumenti, finansijski podaci i izvještaji nisu dostupni ili se objavljuju parcijalno. Dodatni problem predstavlja to što portal Vlade i ministarstava nije organizovan na način koji građanima omogućava jednostavno pronalaženje informacija, već dostupnost dokumenata zavisi i od upornosti pretrage.
Osim toga, zabilježeno je da pojedina ministarstva nisu organizovala javne rasprave o nacrtima zakona, pozivajući se na hitnost, dok su u pojedinim slučajevima javne rasprave sprovedene znatno prije upućivanja zakonskih prijedloga u skupštinsku proceduru, što dovodi u pitanje njihov stvarni uticaj na sadržaj konačnih zakonskih rješenja.
U regionu najotvorenija Vlada Sjeverne Makedonije
Prema podacima Regionalnog indeksa otvorenosti, najboljii rezultat među vladama u regionu ostvarila je Vlada Sjeverne Makedonije sa 75,84% ispunjenih indikatora otvorenosti, a slijede je Vijeće ministara BiH 70,69%, Vlada Crne Gore 66,24% i Vlada Republike Srbije 55,55%. Dalje, Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine ispunjava 54,07% indikatora otvorenosti, dok su na začelju Vlada Republike Srpske 39,52% i Vlada FBiH sa 39,34%.
Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.
U okviru istraživanja, provjeravali smo dostupnost informacija na internet stranici Vlade među kojima planove i izvještaje o radu, materijale sa sjednica, informacije o korišćenju javnih sredstava i dr, a takođe analizirali smo relevantan pravni okvir i strateška dokumenta, te komunikaciju vlasti sa javnošću. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja.
Cjelokupno istraživanje je dostupno ovdje.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)