Crna Gora ne radi ništa da zaštiti svoje medijsko tržište, a najavljene promjene vlasništva pojedinih uticajnih medija po ko zna koji put otvaraju pitanja u čijem su vlasništvu mediji sa nacionalnom frekvencijom i koliko su institucije spremne da zaštite medijski pluralizam – ocijenjeno je u CDT-ovom podkastu “Akcija”.
Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić govoreći o posljednjim najavama o promjeni vlasništva nad dijelom medija koji su do sada poslovali u okviru United Grupe, kazala je da ne zna čemu toliko iznenađenje ovom situacijom, kada, kako je ocijenila, svaka osoba koja je iole uključena u analizu ili posmatranje medijske scene u Crnoj Gori tokom posljednjih 20 godina, prepoznaje da Crna Gora ne radi ništa da zaštiti svoje medijsko tržište.
“A to apsolutno nema nikakve logike imajući u vidu da smo mi veoma mali, malo tržište, veoma mala publika, okruženi sa mnogo značajnijim, mnogo jačim, ekonomski mnogo efikasnijim tržištima sa kojima nemamo jezičku barijeru i izloženi regionalnoj konkurenciji”, ocijenila je Bakić.
Dodala je da bi principi i zaštitni mehanizmi koji štite pluralizam trebali da budu dio zakona, a da oni to sad u ovom trenutku nijesu. Istakla je da su nacionalne frekvencije ograničeni resursi.
“Ovdje se ne radi ni o Vijestima ni o Novoj M, da su najbolji na svijetu, ili da su najgori na svijetu, svejedno, radi se o principu, da je New York Times, svejedno. Radi se o tome da je to polovina nacionalnog resursa države Crne Gore i trenutno izdatog. Ne kažem da je to sve što imamo, ali trenutno izdatog. Principi i zakon ne treba da budu različita stvar, principi bi morali da budu sadržani u zakonu”, dodala je Bakić.
Direktor Media Centra Goran Đurović je pozvao institucije da se uključe u cijelu ovu priču, a ključnu ulogu, prema njegovom mišljenju imaju sudovi.
“Imamo jedno lice koje se pojavljuje, ali ko su stvarni vlasnici, to je ono što nas čeka da utvrdimo i taj postupak predaje, odnosno kompletno ovog postupka tranzicije ne smije, po mom mišljenju biti urađen bez ozbiljnog uključivanja svih naših institucija koje moraju dati odgovore na sva ova pitanja i zbog građana, naravno i vlasnika Vijesti, ali prije svega zbog javnog interesa”, kazao je Đurović.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da nam informacije koje u ovom trenutku imamo, daju dosta razloga da sumnjamo i da postavljamo pitanja. Razlog je i to što je, kaže Kovačević, Alpac fond ranije u toku preuzimanja EuroNewsa, kroz detaljni rad istraživačkih redakcija u Evropi, povezivan sa sumnjivim kapitalom, političkim vezama sa autokratskim režimom u Mađarskoj, sa desničarskim elementima i sa spornim investicionim destinacijama.
“Zbog toga ovo nije pitanje, kako se u javnosti često predstavlja, neke obične transakcije, jedan vlasnik proda drugom vlasniku. Prvo mediji nijesu obična roba, naročito mediji koji je televizija, koja se emituje preko javnog radiodifuznog spektra, preko frekvencije, koja je ograničeni javni resurs, koji je kao javno dobro država svima nama stavila u kuću”, kazala je Kovačević.
Posljedice ćemo osjetiti nakon zatvaranja poglavlja
Govoreći u kontekstu predstojećih izbora, ali i evropskom putu Crne Gore Đurović je kazao da ovo nije pitanje samo medija, već je pitanje i promjena koje se tiču institucija u sistemu koje su zadužene za bezbjednost, ustavnih promjena.
“Sve što se radi i dešava trenutno je fokusirano na sledeće izbore i to je ono što je porazno. Umjesto da jačamo institucije, da ih podstičemo da budu profesionalne, ono što prije svega očekuju od nas građani, pa i Evropska unija, mi smo čitavu priču sveli na kamufliranje naših političkih ambicija, varanje sa EU koja još uvijek prihvata i pristaje, tj. bolje reći Evropskom komisijom, a mi ćemo posljedice ovoga što se sada dešava moći možda nažalost, ne radujem se tome, da vidimo, u ovom periodu kada se zatvore pregovaračka poglavlja i kad dođe do procesa ratifikacije u svim država članicama EU, pošto među njima nisu ljudi koji su budale, koji vjeruju onome što pričaju naši političari, koji čak ne vjeruju u svemu ni Evropskoj komisiji”, ocijenio je Đurović.
Bakić je kazala da se nada da je svima jasno da država mora da se pita, kroz institucije koje zahtijevaju određeni nivo nezavisnosti, da to nijesu odluke kojima se može implicirati bilo kakav politički uticaj.
“Jednostavno to nije pitanje ograničenje slobode medija, niti pitanje ograničenja slobode kapitala, radi se o tome da je recimo država izdala četiri licence za kopanje šljunka na Morači, ako se dvije od tih licenci prodaju dalje valjda je normalno i u redu da neko reaguje”.
Kovačević je dodala da ni u aktuelnoj vladi nemaju sagovornika kada je u pitanju zaštita medijskog tržišta, već “sve vrijeme pričamo sa zidom”.
“Mi nikad nijesmo uspjeli nikog da zainteresujemo sa nivoa vlasti da uđe sa nama u razgovor recimo o tome kakav bi bio model zaštite crnogorskog medijskog tržišta, bez prejudiciranja rješenja, bez pozicije da je taj neki naš policy paper jedino moguće rješenje, mi nijesmo mogli da otvorimo taj razgovor”.
Ocijenila je i da se medijska scena homogenizuje u smislu “pjevanja u jednom horu”, te da imamo i težnje da dominatno mišljenje bude jedino mišljenje i da niko drugi ne može da kaže ništa što nije u skladu sa zvaničnom mantrom.
Podkast je realizovan u okviru projekta “Eyes on Power: Defending Democracy” koji podržava Ambasada Kraljevine Holandije. Iznijeti stavovi i mišljenja odražavaju lične poglede sagovornika/ca i moderatora/ki i ne odražavaju nužno stavove donatora.