Referendum je bio jedan veliki emancipatorski projekat, koji je rezultirao građanskom državom i radilo se o periodu označenom nabojem i proevropskim impulsom. Ljudi su vjerovali da će put ka Evropskoj uniji osnažiti institucije i sačuvati građanski karakter države ali bilo je različtih momenata, kaže direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević u CDT-ovom podkastu Otvoreno društvo kao (ne)dovršen projekat.
“Gledajući 2016. rekla bih da je bilo određenih napredaka, osjećao se jedan drugačiji puls u društvu, već smo se bili okrenuli NATO-u, bio je utaban evropski put, iako smo i tada imali problem partitokratije. 2026. imamo jedan paradoks o kojem često pričamo: imamo formalni napredak ka EU, najdalje smo stigli u procesu pregovora, ali se sa druge strane osjeća demokratska regresija. Imamo talas koji je makar za mene bio neočekivan – to je talas reklerikalizacije, retradicionalizacije, tog osnaženja ne samo političkih polarizacija, nego i onih koje su bazirane na identitetskim osnovama i za koje sam željela da vjerujem da ćemo ih prevazići”, kaže Uljarević.
Da društvo u Crnoj Gori nije postalo otvoreno, već je u regresiji, jer smo otišli nekoliko koraka unazad, kaže Milka Tadić Mijović, direktorka Centra za istraživačko novinarstvo. Prema njenim riječima, država je i dalje zatvorena, okovana političkom elitom koja prije svega radi u svom interesu, a ne u interesu društva.
“Više možemo govoriti o autoritarnom, ne otvorenom društvu. Crna Gora nikad nije napravila tu tranzciju ka funkcionalnoj demokratiji. Bilo je boljih i lošijih dana. Njene institucije su zarobljene, pravo još uvijek ne vlada ovom zemljom, autoritarne tendencije političke klase su izražene”, poručila je Tadić.
U cijeloj ovoj priči ne smije se zaboraviti ni obrazovanje. Profesorica Filozofskog fakulteta, Biljana Maslovarić, kaže da je prvi značajni pad kvaliteta obrazovanja bio 2012. godine. Ta godina je, poručuje, u obrazovnom sistemu bila momenat kada smo shvatili da zapravo tadašnja vlast ne želi da priča o kvalitetu. A, 2016. ministarstvo prosvjete ukinulo je građansko vaspitanje u obrazovanju.
“Građanski kapacitet, kao poriv za mijenjanjem našeg društva, još uvijek je slab, bez obzira iz koje forme dolazi. Da li je to oficijalna institucija ili je nevladin sektor. I jedni i drugi su “spavali”, na različite načine. Zadovoljavali su se nekim mrvicama. Naravno, ne mogu ih sve staviti u istu ravan, jer je nevladin sektor čuvao građanski koncept društva. Često zaboravljamo koliko je Crna Gora država ljudskih i prirodnih potencijala, ali sa hroničnim problemom loše vlasti”, istakla je Maslovarić.
Uljarević smatra da smo 2006. godine bili više građanska država nego što smo to danas. Teret odgovornosti je, kako kaže, na onima koji su donosioci odluka:
“Taj građanski karakter države Crne Gore je pod pritiskom posljednjih godina i mi smo možda neke stvari uzimali zdravo za gotovo, misleći da ne može ići unazad”, istakla je ona.
Tadić Mijović preispituje motive ljudi koji vode državu i postavlja pitanje: da li su oni stvarno tu da bi transformisali zemlju u funkcionalnu demokratiju, otvoreno društvo i članicu EU koja bi trebalo da prilagodi svoj sistem, ili su tu samo da bi zadovoljili svoj interes i interes svoje partije. Dodaje da nemamo javni dijalog oko ključnih tema i da je 2020. godina podsjeća na 1989. kada su, kako kaže, neki ljudi sa ulice ušli u institucije i jednu političku klasu koja je imala određenih limita, smijenili na ulici. To se, smatra, završilo sunovratom Crne Gore.
Za profesoricu Maslovarić nema sumnje gdje leži problem otvorenosti i odgovornosti:
“Kada hoćete da uništite jednu državu, onda joj uništite kulturu i obrazovanje. Nama se to stvarno desilo. Samo smo formu zadržali. Zamislite poraz da parlamentarci i ministri daju svoje diplome na uvid javnosti. Sistemski se urušavao obrazovni sistem, paralelno je išla i kultura. To su te dvije grane koje čuvaju vrijednosti jednog društva”, kaže Maslovarić.
Profesorica Maslovarić zaključuje da Crna Gora jeste građanska država u tragovima, u formi, ali da su u suštini napravljeni mali koraci.