DIK sa novim imenom i bez partija, individualne kandidature i manje potpisa

DIK sa novim imenom i bez partija, individualne kandidature i manje potpisa

30/07/2019

U predlozima izmjena više zakona koje će predstaviti poslanici DPS-a uvrštena depolitizacija Državne izborne komisije i promjena imena u Centralna izborna komisija.

Državna izborna komisija (DIK) više neće biti partijska, već profesionalni organ i zvaće se Centralna izborna komisija (CIK) ukoliko budu usvojeni izborni zakoni koje će, kako je najavljeno, poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) predstaviti na konferenciji za medije tokom ove sedmice.

Prema saznanjima “Vijesti” radne grupe koje su funkcionisale u okviru Odbora za reformu izbornih i drugih zakona prihvatile su predloge da u DIK-u, makar na papiru, glavnu riječ više ne vode partijski ljudi, već da to budu profesionalci za koje će biti precizno propisani stroži uslovi po kojima će moći da budu izabrani u ovaj organ.

Prema važećem Zakonu o izboru odbornika i poslanika DIK čine predsjednik i deset članova u stalnom sastavu, po jedan opunomoćeni predstavnik svakog podnosioca izborne liste.

Predsjednika DIK, po aktuelnim propisima, imenuje Skupština, na predlog Administrativnog odbora koji sprovedi javni konkurs za predsjednika ovog organa, četiri člana stalnog sastava DIK imenuju se na predlog parlamentarne većine, a četiri na predlog parlamentarne opozicije od kojih jedan dobija funkciju sekretara.

Takođe, u predlogu zakona, naći će se odredba koja će omogućiti individualne kandidature na izborima, što iz Evropske unije (EU) i civilnog sektora već duže vrijeme traže.

Novina će, ukoliko se za podršku predlozima zakona nađe potrebna većina u parlamentu, a za šta trenutno nema velikih izgleda, biti i to da će se potpisi podrške za kandidaturu na izborima ovjeravati na sudu, ali će za kandidovanje biti potrebno znatno manje prikupljenih potpisa.

Važeći zakon propisuje da izborna lista odbornika, odnosno poslanika, može biti utvrđena ako je svojim potpisima podrži najmanje 0,8 odsto birača u izbornoj jedinici.

Ovjeravanje potpisa u sudu posljedica je prijavljivanja falsifikovanja potpisa uoči posljednjih predsjedničkih izbora kod kandidata Vasilija Miličkovića, Marka Milačića i Hazbije Kalača.

Kako “Vijesti” saznaju, u predlozima koje će poslanici DPS-a predstaviti, nije predviđeno kriminalizovanje nezakonitog finansiranja partija.

Direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica kazao je za “Vijesti” da je kvalitet rada radnih grupa u prethodnih nekoliko mjeseci bio je veoma različit. Bilo je tu, kako kaže, profesionalnog i odgovornog pristupa poslu, ali i veoma površnog otaljavanja posla.

“Samim tim i kvalitet proizvoda tih radnih grupa je veoma različit, CDT je prisustvovao na preko 40 sjednica radnih grupa i uputio im preko 60 formulisanih članova zakona kao predloge za najvažnije promjene koje treba da se desi u procesu reforme. Dio predloga je prihvaćen, dio ne, pa se značajan dio rješenja koja su pripremljena u radnim grupama, ne može smatrati predlozima koje CDT može podržati”, kaže Koprivica.

Dodaje da je dobar primjer radna grupa 1, čiji je prioritet bio Zakon o izboru odbornika i poslanika, koja je imala gotovo 30 sjednica.

“Značajno je unaprijedila postojeći zakonski tekst izbornog zakona i ukoliko riješi nekolike preostale “kritične tačke”, eventualni početak rada Odbora u punom sastavu može sačekati dobra osnova za dalji rad”, naveo je on.

Koprivica dodaje da se to, nažalost, ne može reći za pitanja koje se tiču biračkog spiska ili finansiranja partija.

“Tu je proces tek na početku i nije se puno odmaklo u radu tih radnih grupa. Sa par izuzetaka, slična je situacija, i sa većinom “proizvoda” ostalih radnih grupa”, navodi on. CDT, ističe Koprivica, ukoliko su navodi u medijima tačni, podržava najavljenu mogućnost obnavljanja rada Odbora.

“Smatramo da opozicija ima prostora da usvajanje rješanja dogovorenih u radu Odbora, prije usvajanja u Skupštini, uslovi modelom za kvalitetnu implementaciju novih zakonskih rješenja. Na ovaj način bi, još uvijek, bilo vremena za pripremu i usaglašavanje novih zakona pa i za njihovo usvajanje nakon političkog dogovora”, zaključio je Koprivica.

Teško do dogovora o četvoropetinskoj većini

 

Iako je više medija objavilo da će predstavnici opozicije Skupštini dostaviti predlog prema kojem bi se odluke u Odboru za dalju reformu izbornog zakonodavstva donosile četvoropetinskom, umjesto dosadašnjom dvotrećinskom većinom, to se danas nije desilo jer je sjednica Administrativnog odbora, kroz koji je, prema proceduri, ova odluka trebalo da prođe, nije održala.

Iako je bila najavljena za juče, sjednica tog odbora je odložena bez pojašnjenja, a iz parlamenta su kazali da će javnost naknadno obavijestiti o terminu održavanje sjednice.

Parlament bi, ukoliko bi se uputila i prihvatila ova inicijativa opozicije, morao mijenjati originalnu odluku o formiranju Odbora za dalju reformu izbornog zakonodavstva. S obzirom na procedure, teško je vjerovati da taj posao može biti završen do srijede, kada će Skupština završiti svoj rad do jesenjeg zasjedanja.

Demokrate: Nikada se nećemo dogovarati sa DPS-om

 

Iz Demokratske Crne Gore juče su saopštili da ta partija nikada javno ili tajno nije pregovarale sa DPS-om. Više medija tvrdilo je prethodnih dana da će se predstavnici Demokrata i URA dogovorili sa DPS-om da se vrate u Odbor za dalju reformu izbornih zakona ukoliko se omogući odlučivanje četvoropetinskom većinom, što je poslanica Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak prokomentarisala tako što je navela da partija koju predvodi Aleksa Bečić lakše sijeda za sto sa DPS-om nego sa opoziciojom.

“Javnost u Crnoj Gori svjedoči ujdurmi koja je pokrenuta protiv Demokratske Crne Gore. Njoj se, dosad posljednja, pridružila i gospođa Bošnjak, zlonamjerno komentarišući fiktivne, znamo i u čijim glavama osmišljene događaje, koji se u stvarnosti nikada nisu, niti će se ikad desiti – da su Demokrate javno ili tajno pregovarale sa DPS-om, navode Demokrate”, saopšteno je iz Demokrata.