Neprofitni mediji u CG – daleko od novca i zakona

Neprofitni mediji u CG – daleko od novca i zakona

10/04/2018

„Ovdje nema nasumično izabranih pjesama, nema playlista bez cilja, bez boje, mirisa i ukusa. Sve što čujete na ovom radiju nije slučajno niti su sati kad se nešto emituje slučajni. I to nas razlikuje od modernih koperativnih internet radio stanica. Mi smo ekipa entuzijasta sa zajedničkom muzičkom vizijom koja od toga ne zarađuje“, priča Tomislav Žegura, osnivač radija Bruškin iz Kotora koji već pet godina emituje program i objavljuje tekstove iz svijeta muzike.

Radio Bruškin je, među rijetkim neprofitnim medijima u Crnoj Gori, koji je uspio da održi kontinuitet rada uz donacije dobijene na lokalnim konkursima za nevladine organizacije i sponzorstva koja pokrivaju osnovne troškove ovog veb sajta.

„Nismo htjeli da idemo nikakvim tržišnim putem jer smatramo da se tržište stvara, a ne sluša ili mu se robuje“, kaže Žegura i dodaje:

„Prednosti ovakvog nezavisnog glasila ili medija su apsolutna sloboda, u izrazu, viziji i načinu djelovanja, ali je mana to što za sada ne možemo omogućiti zaposlenje uredničkom timu po socijalističkim principima, što znači nezavisno od profita“.

To što su internet radio omogućilo im je da slušaoce imaju u čitavom svijetu i da sarađuju sa vodećim muzičkim izdavačkim kućama u Evropi, Africi i Americi.

Ipak, ovaj rad je volonterski, pa je i ograničen vremenom koje uspjevaju da posvete radiju. Prosječni radni dan na neprofitnom portalu, kaže, traje do četiri sata dnevno radnim dana, a nekad može trajati i skoro osam sati jer nema ograničenja koliko tekstova ili muzičkih emisija mogu da objave/emituju.

„Kako je rad vezan za kompjuter, veliki broj sati provedemo sjedeći što ne smatram zdravim životnim stilom i meni je to jedina stvar koja utiče na motivaciju“, kaže Žegura.

Precizan broj neprofitnih medija (radio, TV, online) u Crnoj Gori nije poznat.

Agencija za elektronske medije (AEM) vodi samo registar neprofitnih TV i radio emitera u kojem se nalaze radio Homer i radio Fatih, dok oblast online medija nije uređena.

Za online medije ova institucija ima Pravilnik o elektronskim publikacijama, ali ne postoji  mogućnost da se neki sajt registruje kao neprofitni online mediji.  Registracija je dobrovoljna. Nije propisana sankcija u slučaju da se neke portali ne registruju kod AEM.

Takođe, nema sankcija ni za one koji su se registrovali, a ne poštuju Pravilnik kojim se, između ostalog, propisuju pravo na ispravku i odgovor, pravila komentarisanja i registracije, poštovanje privatnosti, zaštita maloljetnika itd.

Zavise od donacija kojih nema

I pored toga što država propisima do kraja nije uredila ovu oblast, u javnosti su prepoznati neprofitni portal poput PCNEN-a, portal Mulj, e-balkan.net itd.

Njihova glavna briga, prema riječima osnivača Prvih crnogorskih elektronskih novina (PCNEN) Duška Vukovića, nije brojnost publike, na osnovu koje bi mogli se mogli nadati milosti bogova marketinga već kvalitet čitalaca koji su skoni pričama od javnog interesa.

„Ta prednost je, istovremeno, i glavna mana, jer neprofitne medije osuđuje na to da budu daleko od novca i da zavise od neizdašnih, povremenih donatorskih izvora, i iscrpljive energije entuzijasta“, kazao je Vuković.

Ona smatra da je dio problema novinara u Crnoj Gori isti bez obzira da li rade u profitnom, javnom ili neprofitnom mediju:

„I jedni i drugi slabo zarađuju (čast izuzecima), i jedni i drugi muku muče da dođu do informacija koje čuvaju kerberi partikularnih interesa, i jednima i drugima je posao neizvjestan i nije cijenjen“.

Kada su u pitanju uticaji pojedinaca, partija ili interesnih grupa na rad neprofitnih medija – Vuković smatra da postoje uticaji vas tjera da nešto radite, a vi nijeste u prilici da mu se oduprete i udovoljavate mimo svoje volje, ali i uticaj koji vas tjera da problemu priđete iz nekog drugog ugla, koji vas inspiriše da unaprijedite vaš rad i pristup.

„Neprofitni mediji, prema mome iskustvu, izloženi su više ovoj drugoj vrsti uticaja, nezavisno ko ga emituje“.

U početnoj fazi postojanja PCNEN-a, ovaj medij je, kaže, bio prepoznat od dijela crnogorske dijaspore kao prostor u kome se može otvoreno raspravljati o tada gorućem pitanju crnogorske državne samostalnosti i kao takav je dobio jednu neveliku donatorsko-finansijsku injekciju.

„Na osnovu tog svojatanja i podrške neki ljudi su pokušali da utiču na uređivačku politiku, a kada im je poručeno da se ne osjećamo kao njihovi dužnici, digli su od nas i ruke i dolare“.

Kada su u pitanju reklame u neprofitnom mediju, kao i uticaj oglašivača na rad novinara, Vuković kaže da je u nekim fazama PCNEN privlačio pažnju oglašivača, ali da nikada nijesu razvili tu komponentu.

„Imamo i jedno iskustvo pokušaja podmićivanja oglašavanjem pod uslovom da uklonimo neke objavljene sadržaje ili da ih nekritički preispitamo. Nijesmo prihvatili“.

Ni radio Bruškin nema audio reklame.

„Nemamo motivaciju da se time bavimo. Tek ove godine smo dali prostor za oglase na sajtu samo da bismo provjerili kako to funkcioniše“, kaže Žegura.

Inicijativa je stvar mentaliteta?

Na pitanje zašto u Crnoj Gori nema više neprofitnih medija, osnivač osnivač PCNEN-a i dugogodišnji novinar Duško Vuković kaže da bi svako društvo kome je stalo do većeg prostora slobode za svakog čovjeka trebalo da strateški osmisli svoju medijsku i uopšte komunikacionu sferu i da ih zaštiti, koliko je do maksimalno moguće, od logike kapital-odnosa.

“Aktuelnom crnogorskom društvu, odnosno onima koji u tom društvu vode glavnu riječ, nije stalo do takvog napretka i zato i ne očekujem da će u skorije vrijeme biti išta učinjeno u tom pravcu, posebno ne u pravcu neke osmišljene, na javnom interesu temeljene i kontinuirane podrške neprofitnom medijskom sektoru”, smatra Vuković.

Osnivač radija Bruškin kaže da u ovoj zemlji srijeće kreativne ljude koji imaju inicijativu, ali kada bi imali bilo puno akcija, nezavisnih produkcija i neprofitnih medijima onda bi to značilo da živimo u zemlji ekonomskog i duhovnog blagostanja.

“Daleko je to od naše trenutne realnosti, u kojoj divlji kapitalizam i korporacije ne mogu biti izvor nadahnuća, ili možda i mogu, u kontrasmjeru. Ali to nisu jedini preduslovi jer sarađujemo sa nekoliko sjajnih izdavačkih kuća iz afričkih zemalja čiji uslovi života su daleko niži kod nas, a entuzijazam i rezultati su već svjetski prepoznati. Ima nešto i u mentalitetu“, kaže Žegura.

Iz Agencije za elektronske medije koju smo pitali šta se može uraditi da se podstakne I pokretanje neprofitnih medija I uredi ova oblast, kažu:

“Sad se radi izmjena Zakona o medijima i od toga zavisi da li će se portal definisati kao mediji i  da li će se za njih predvidjeti neki fond. To sve zavisi od skupštinske Radne grupe”, pojasnili su u AEM.

Oni smatraju da elektronske publikacije nekontrolisana oblast i da ih vrlo teško urediti.

“To nisu uspjele ni mnogo veće zemlje od Crne Gore”, kažu u ovoj instituciji i dodaju da se prije toga moraju urediti neka strateška pitanja u oblasti medija.

 

This project is funded by the European Union through the small grants programme “Protecting Media Freedom and Freedom of Expression in the Western Balkans” implemented by the Croatian Journalists’ Association as part of the regional project Western Balkan’s Regional Platform for Advocating Media Freedom and Journalists’ Safety, carried out through partnership of six regional journalists’ associations – Independent Journalists’ Association of Serbia (IJAS), Association of BH Journalists (BHJ), Croatian Journalists’ Association all public communications, the Grantee is obliged to comply with the European Commission’s visibility requirements (CJA), Association of Journalists of Kosovo (AJK), Association of Journalists of Macedonia (AJM) and the Trade Union of Media of Montenegro (TUMM)”.