Balkan i dalje miriše na rat

Balkan i dalje miriše na rat

15/12/2019

Balkan je i nakon 25 godina opterećen ratom i teško se toga oslobađa, a Evropa ništa nije uradila da se ratna dešavanja u regionu spriječe, ocijenjeno je na panelu “Da li je agresivni nacionalizam uzrokovao rat u bivšoj Jugoslaviji”, koji je održan u okviru drugog sastanka Nacionalne platforme za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica je govoreći o tome koliko i kako smo mi kroz istoriju doprinosili nastajanju, odnosno nestajanju naše drzave, primijetio da se to događalo u dva slučaja “onda kada nije bilo pravde, niti pravedne raspodjele ili onda kada je izdominirao etnonacionalizam”.

“Bojim se da je u 2019. godini Crna Gora na putu da ispuni oba kriterijuma. Zato danas osjećamo odgovornost da ukažemo na nedostatak nezavisnih institucija i sve češće i jasnije ispoljavanje nacionalizma sa različitim predznacima, zato pozivamo da se prestanu ignorisati i stavljati pod tepih ovi problemi”, kazao je Koprivica u uvodnom obraćanju.

Bivši član predsjedništva SFRJ Bogić Bogićević poručio je da onaj koji ne poštuje život drugog čovjeka ne zaslužuje ni svoj, te da prema tim osobama tolerancija treba da bude nula.

Kako je kazao 1989. godinu će pamtiti po rečenici na Gazimestanu da se Srbija nalazi pred bitkama koje nijesu oružane, ali nije isključeno da će biti.

Bogićević (Foto: Mina)

Prema njegovim riječima, 1989. godina nosi prethodna nasljeđa anti-birokratskih revolucija i smjena rukovodstava u Vojvodini, Crnoj Gori i na Kosovu.

“Kult vođe, sile, rata, antibirokratske revolucije, pa sve do opkoljenog Sarajeva, Prijedora, Dubrovnika, Vukovara, dvije škole pod jednim krovom, što su sve atributi nacizma i fašizma”, kazao je Bogićević.

Iako je, kako je kazao, nakon Drugog svjetskog rata u UN rečeno da se nikad više neće dogoditi rat i holokaust, više puta smo svjedočili šta se sve dešavalo kada polude vrijeme i ljudi.

“Mnogi ljudi koji su svoju naciju pretvorili u profesiju, a specijalizirali mržnju uz to, prihvatili su da za života budu bivši ljudi”, poručio je Bogićević.

On smatra da je Evropa propustila šansu da nekoliko balkanskih država primi u paketu.

“Nažalost, Evropa je propustila šansu da se granice među nama olabave, da se prodiše i da se ne daje povoda za novi nacionalizam i ekstremizam. Nije to učinila i nažalost, propustili su tu šansu”, kazao je Bogićević.

Kako je podsjetio, Evropa, od koje se mnogo očekivalo u to vrijeme, ništa nije učinila da se “zlo rata spriječi”. A Amerika je, kako je kazao, “rekla da se Jugoslavija nalazi u dvorištu Evrope i da je to njen problem, znajući da neće ništa napraviti”. Ipak, kako je ocijenio, Evropa nema alternativu i ka njoj treba težiti.

Lončar (Foto: Mina)

Ocjenjujući da je došlo do krize liberalnog kapitalizma, posljednji ministar inostranih poslova SFRJ Budimir Lončar kazao je da će se cijela priča završiti u Americi.

“Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama biće presudni za dalji razvoj jer će u prvi plan staviti klasni, a ne rasni odnos”, kazao je Lončar.

Komentarišući stanje u regionu on je rekao da je regija opterećena ratom i da se toga teško oslobađa. Podsjetio je da je od rata prošlo više od 25 godina, ali da se još živi u ratnoj atmosferi.

“U odnosima među republikama preovladava nepovjerenje, a posebno između Srbije i Hrvatske, kao dvije ključne i najveće države regiona. Preovladava čak i mržnja i šovinizam. Mnoge naše garniture žive na pogon mržnje”, upozorio je Lončar, dodajući da je to posebno izraženo kod Bosne i Hercegovine.

Ocijenio je i da su partije na ovim prostorima postale vlasnici država, iako se izbori održavaju.

On sumnja da će EU imati kapaciteta da se širi na preostali dio Zapadnog Balkana.

“EU mora da ide na produbljivanje integracije i na decentralizaciju i istovremeno na nalaženje rješenja za suvereniste i da stvori gornji dom”, kazao je Lončar.

On je naveo da se Unija mora osamostaliti i da mora redefinisati svoj položaj.

Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić rekao je da je “naš odgovor radikalizaciji otvorenost, tolerancija i demokratizacija”.

“Nacionalizam je put ka negiranju demokratije i ljudskih prava i sloboda. Od svih zemalja regiona Crna Gora je najmanje pogođena ovom pojavom. Nimalo slučajno najveće bogatstvo Crne Gore je poštovanje raznolikosti i poštovanje multinacionalnog, multivjerskog i multikonfesionalnog sklada. Te vrijednosti duboko su usađene u građansko lice Crne Gore i jasno afirmisane u Ustavu naše zemlje”, kazao je Nuhodžić.