Svaki peti građanin dao mito

Skoro polovina građana Crne Gore smatra da je korupcija jedan od najvećih problema u Crnoj Gori, pored nezaposlenosti i niskih primanja. 

To je pokazalo istraživanje o zastupljenosti korupcije u Crnoj Gori koje je za potrebe CDT-a uradila agencija DeFacto. Istraživanje je urađeno u okviru projekta SELDI mreže organizacija iz Jugoistoične Evrope koje se bave borbom protiv korupcije (SELDI), a čiji je I CDT član.

Istraživanje je sprovedeno od 24. januara do 10. februara na uzorku od 1040 ispitanika.

Podaci pokazuju da je svaki peti građanin priznao da je dao mito u protekloj godini, a skoro svaki četvrti da je bio pitan da da mito.

[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Taj broj je manji u odnosu na 2014 godinu, kada je svaki treći građanin rekao da je dao ili bio pitan da da mito.[/pullquote]

Imajući u vidu da je tema istraživanja  izuzetno osjetljiva,  za očekivati je da broj “priznanja” bude niži od realne raširenosti same pojave. Uprkos tome, procenti su visoki i zabrinjavajući.

Podaci pokazuju da što je veći društveni status, to se povećava broj građana koji su dali mito. Tako, skoro trećina građana koja kaže da pripada višim društvenim slojevima, priznaje da je direktno učestvovala u koruptivnim radnjama tokom prošle godine.

Imajući u vidu da je borba protiv korupcije ključna za unapređenje vladavine prava i da u tom pogledu postoje određeni pomaci, neophodno je da se nastavi proces reformi i puna primjena zakona.

Ipak, velika većina građana, odnosno 73 odsto, smatra da je pravosudni sistem neefikasan kada je korupcija u pitanju, a 64 odsto  da se zakoni ne sprovode u Crnoj Gori, što govori o tome da se moraju unaprijediti  kapaciteti institucija koje se bave sprječavanjem korupcije.

Činjenica je da se od Crne Gore u procesu integracija očekuje rezultat u pogledu pravosnažnih presuda i optužnica kada je u pitanju korupcija, međutim za to je potrebna saradnja svih institucija i segmenata u društvu.

Trećina građana smatra da će korupcija u Crnoj Gori uvijek postojati, ali da može biti ograničena do određenog stepena. Pozitivna stvar je što 40 odsto smatra da korupcija može biti značajno smanjena.

Koje institucije su najviše korumpirane?

Kada su u pitanju institucije građani kao najkorumpiranije prepoznaju političke partije, Vladu, Skupštinu, opštinsku vlast i instituciju Predsjednika.

Zabrinjava podatak da polovina građana smatra da je većina službenika u javnom sektoru uključena u korupciju. Pored toga, svaki drugi građanin misli da bi vjerovatno morao da da mito službeniku kako bi riješio neki svoj problem.

Kada je riječ o grupama društvenih aktera koje građani Crne Gore percipiraju kao najkorumpiranije, više od polovine izdvaja lidere političkih partija, lokalne političke lidere i ministre.

Prema mišljenju građana, korupcija je najmanje zastupljena u vojsci, što je ujedno institucija u koju građani tradicionalno imaju visoko povjerenje.

Pored vojske, kao najmanje korumpirane ocjenjuju i Ministarstvo prosvjete i Univerzitet CG.

najveci-problemi-u-cg-gif-final

Šta je za građane korupcija

Ovo istraživanje je dalo sliku o tome šta građani smatraju korupcijom.

Više od 80 odsto njih smatra da je korupcija kad daju novac policijskom službeniku kako im on ne bi oduzeo vozačku dozvolu, kad daju novac ili učine usluge nekome kako bi pobijedili na tenderu ili konkursu ili kad neko koristi službeni položaj za privatni biznis.

S druge strane, građani su najmanje saglasni sa tvrdnjom da je lobiranje kod javnog službenika da zaposli njihovog rođaka korupcija, što ukazuje na to da je nepotizam društveno prihvatljivo ponašanje za svakog četvrtog građanina.

Takođe, pod korupcijom najmanje podrazumijevaju i davanje poklona doktoru u cilju vođenja posebne brige o pacijentu i korišćenje “veza” radi dobijanja određene javne usluge na koju građani inače imaju pravo.

[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Velika većina građana prepoznaje koji su primjeri korupcije.[/pullquote]

Ipak, značajan broj njih određena koruptivna ponašanja smatra prihvatljivim.

Od građana od kojih je u protekloj godini tražen mito u cilju rješavanja nekog problema, svaki četvrti je ukazao na doktora kao najčešću osobu koja je to od njih tražila, a svaki deseti na policijskog ili opštinskog službenika.

Pri tom, trećina starije populacije smatra da davanje poklona doktoru ne predstavlja primjer korupcije.