U predlozima izmjena više zakona koje će predstaviti poslanici DPS-a uvrštena depolitizacija Državne izborne komisije i promjena imena u Centralna izborna komisija.
Continue reading DIK sa novim imenom i bez partija, individualne kandidature i manje potpisaCategory Archives: izbori
Odbor za izborne zakone “na odmoru” od novembra
Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva ne može i neće imati suštinski rad dok god u njemu ne budu predstavnici vlasti i opozicije koji imaju makar dvije trećine glasova u Skupštini, ocijenio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica.
On je naglasio da je jedini način na koji će se mjeriti uspjeh rada ovog privremenog Odbora, a time i uspjeh kompletne izborne reforme – usvajanje novog, znatno poboljšanog izbornog zakonodavstva i politički dogovorenih mehanizama za njegovu primjenu.
“I to se ne može ničim zamijeniti. Niti se može uraditi bez opozicije”, istakao je Koprivica.
“Vijesti” su u subotu objavile da, prema nezvaničnim informacijama, uprkos najavi Demokratske partije socijalista (DPS) da će krajem mjeseca resorni skupštinski odbor predstaviti predloge za reformu izbornih zakona, od tog posla neće biti ništa do septembra.
Predsjedništvo Demokratskog fronta (DF) bi tek tada moglo da zauzme politički stav oko eventualnog povratka u odbor, nastupa na izborima i uslovima oko toga.
Koprivica je istakao da se Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva ne sastaje zbog odsustva opozicije od kraja novembra prošle godine.
“Iako bez predstavnika opozicije, različitim intenzitetom i kvalitetom rade formirane radne grupe u okviru Odbora”, kazao je Koprivica, koji je predstavnik jedne od tri NVO koje učestvuju u radu Odbora. On je naveo da formirane radne grupe sa manje ili više uspjeha obavljaju pripremne radnje, analize, uporedna istraživanja, sastanke, prikupljanje predloga i izradu predloga rješenja za neke identifikovane probleme.
“Međutim, Odbor ne može i neće imati suštinski rad dok god u njemu ne budu predstavnici vlasti i opozicije koji imaju makar dvije trećine glasova u Skupštini”, naglasio je Koprivica.
Iz poslaničkog kluba DPS-a je prije dva dana najavljeno da se uprkos bojkotu, rad u radnim grupama Odbora odvijao “kontinuirano i efikasno”.
“Do kraja jula imaćemo spremna sva rješenja za izborne zakone koja neće biti predata u skupštinsku proceduru, već će ono što smo do sada uradili, poslužiti za izradu platforme u cilju povratka opozicije u Odbor i nastavka dijaloga o izbornom i drugom zakonodavstvu”, saopšteno je iz DPS-a.
Koprivica je istakao da analize zakona i prikupljanje predloga od domaćih i međunarodnih institucija, nevladinih organizacija, koja se obavlja radnim grupama, iako bez prisustva opozicije, može biti korisna stvar.
“Takođe i priprema i razrada i po nekoliko alternativnih rješenja za najvažnije probleme može, takođe, biti vrlo upotrebljivo samo onda ukoliko se konačno otpočne neki novi proces dijaloga oko rada Odbora i mehanizama za implementaciju usvojenih rješenja. Ova “priprema” za dijalog će ubrzati i rad Odbora ukoliko on bude kompletan”, ocijenio je Koprivica.
Odbor za reformu dalju izbornog zakonodavstva formiran je još u oktobru prošle godine, ali su opozicione partije odlučile da nakon svega mjesec dana bojkotuju njegov rad.
Vlast što prije da pokrene dijalog, a opozicija da ga prihvati
Koprivica je istakao da odgovorni predstavnici vlasti moraju energično pokrenuti pošten i fer dijalog i biti spremni na ustupke, a odgovorni predstavnici opozicije treba da ga prihvate i daju realne zahtjeve u tom procesu:
“Ovo bi trebalo da se desi što prije jer vremena više nema. I baš zbog toga je važno da su radne grupe odradile jedan dio posla. Ali ključni rad i ključne odluke tek predstoje”.
Istakao je da je vremena do izbora sve manje, a da kvalitetne reforme traže vrijeme.
“Ako tome dodamo i činjenicu da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u godini izbora, jasno je da su ovo posljednji trenuci za obnavljanje dijaloga. Danas političke elite biraju da li će probleme rješavati na evropski način ili će krenuti putem nestabilnosti, tenzija i produbljivanja krize”, kazao je Koprivica.
Izborni integritet utiče na sve institucije
U Crnoj Gori je sporan legitimitet i integritet izbora, jer se reflektuje na sve institucije, koje proizilaze iz tog procesa, a zadatak države je da unaprijedi izborno zakonodavstvo do narednog izbornog ciklusa. Continue reading Izborni integritet utiče na sve institucije
Kako vratiti povjerenje u izbore
Povjerenje u izborni proces se može vratiti, a politička kriza u Crnoj Gori riješiti, samo dijalogom svih, smatraju predstavnici opozicije, a Socijaldemokrate ističu da se dijalog mora voditi u institucijama sistema i da ga ne može biti na bazi ultimatuma.
To je poručeno na drugoj panel diskusiji „Kako do integriteta izbora“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru konferencije „Integritet u politici i javnom sektoru“, koju finansira Ambasada Kraljevine Holandije.
Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Đorđije Vukčević rekao je da se povjerenje u izborni proces neće vratiti samo promjenama izbornog zakonodavstva, već je, kako smatra, potreban bolji dijalog svih političkih aktera, kao i civilnog sektora i intelektualaca.
„Dužnost DIK-a, u prvom redu, je da na zakonit, transparentan, javan način verifikuje izbornu volju građana. Veliki nedostatak je otvorenost i transparentnost u radu ovog tijela. Obaveza nam je da svaku odluku objavljujemo na našem sajtu. Ali nije samo to javnost i otvorenost, već se ona treba ostvariti i na druge načine uz prisustvo medija, javnosti, i kroz naše sjednice“, rekao je Vukčević.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević smatra da je u ozbiljnoj političkoj zabludi svako ko misli da se, nakon afere Koverta, mogu sprovesti izbori sa postojećim izbornim zakonodavstvom i sa Vladom, koja je, kako smatra, konstituisana na bazi te afere.
„Vrijednosti Sporazuma koji su potpisale opozicione partije su te što su opozicione partije, zbog afere Koverta, rekle da ne žele da učestvuju na izborima pod ovakvim okolnostima i misle da je potrebno postići dogovor, koji bi podrazumijevao tehničku Vladu, koja bi bila u funkciji pripreme i sprovođenja izbornog procesa“, pojasnio je Konjević.
On smatra da je za crnogorsko društvo najgore što se, nakon više od 20 godina nije, kako je kazao, usvojilo nešto što se podrazumijava u smislu elementarne političke odgovornosti.
„Danas je akter afere Koverta i dalje generalni sekretar predsjednika države. Ovdje ne postoji politička odgovornost“, rekao je Konjević.
Iz političke krize u Crnoj Gori se, kako smatra, može izaći samo dijalogom i dogovorom između vlasti i opozicije.
„Iz ovoga se mora izaći, ali ove stvari koje se ponavljaju definitivno gase i posljednje zrno elementarnog povjerenja između vlasti i opozicije“, kazao je Konjević.
Poslanik Socijademokrata (SD) Boris Mugoša rekao je da se dijalog mora voditi u institucijama sistema i da je parlament ta institucija gdje je potrebno sučeliti stavove.
„Naš stav je jasan, da ne možemo imati dijalog na bazi ultimatuma. Polazne osnove za dijalog nisu ili, ili. To nije dobar put za dijalog“, ocijenio je Mugoša.
On smatra da se stalnim insistiranjem na prelaznim i tehničkim vladama, „možda obesmišljava izborni proces“. Svaka vlast, kako tvrdi, treba da bude rezultat izbora volje građana, a bojkot, kako je dodao, ne donosi ništa dobro.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović istakao je da je afera Koverta najveća afera, koja se tiče izbornog procesa.
„I imate potpise 39 poslanika da više nema izbora pod ovim uslovima u Crnoj Gori i to je ključna poruka i za domaću i za međunarodnu javnost. Demokratska partija socijalista (DPS) može da sama učestvuje na izborima. To nije nešto što se nije vidjelo u svijetu, ali se nije vidjelo u demokratskom svijetu. Ako neko želi da sprovodi otvorenu diktaturu neka to radi, ali dozvolite da neko ima pravo da razmišlja na suprotan način“, kazao je Abazović.
On je rekao da niko ne želi da dođe na vlast bez izbora, ali da se nikome ne smije priznati vlast koja je proizašla iz „ovakvih izbora“.
„To je temeljna logika. Zbog toga nam treba dijalog i zbog toga nam treba da svi zajedno shvatimo da jednostavno moramo da nađemo način da zemlju demokratizujemo“, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, izborno zakonodavstvo treba poboljšati ali je, kako je rekao, najvažnija politička volja i funkcionisanje institucija.
Integritet u politici i javnom sektoru
Rad Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i Državne izborne komisije potrebno je unaprijediti, kao i što prije krenuti sa izmjenama izbornog zakonodavstva u cilju unaprijeđenja izbornog procesa, ocijenjeno je na prvoj panel diskusiji Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Panel diskusija „Kako do integriteta izbora“ je održana u okviru konferencije “Integritet u politici i javnom sektoru” koju je finansirala Ambasada Kraljevine Holandije.
Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da ta organizacija objektivno može govoriti o integritetu izbora, navodeći da je njihov zaključak da u oblasti integriteta izbora postoji problem veći neko ikad do sada.
„Ako pođemo od toga da je integritet u našem zakonu definisan kao zakonito, nezavisno, nepristrasno, odgovorno i transparentno obavljanje poslova organa vlasti, teško da smo uspjeli naći bilo koju instituciju koja se bavi izborima, a da zadovoljava svih ovih pet kriterijuma. Teško možemo naći instituciju koja i ujedno radila i zakonito, i nezavisno, i nepristrasno, i odgovorno i transparentno“, rekao je Koprivica.
On je kazao da bez obzira na to ko će biti pobjednik izbora ključno pitanje za ovo društvo treba da bude kakve su naše institucije i pripadaju li svim građankama i građanima.
“U suprotnom, može nam se desiti najgora moguća situacija za jedno društvo i državu – da ove institucije pripadaju samo pobjednicima…Tada nam one neće ni trebati. Jer ovakve institucije baš i ne vole da sprovode zakone nad pobjednicima”.
Pomoćnik direktora ASK-a Savo Milašinović je, komentarišući zamjerke da Agencija sprovodi formalno kontrolu izvještaja bez suštinskih provjera objasnio da nemaju “polici jsko-istražna ovlašćenja, već da je preventivna institucija koja sprovodi sve zakonske nadležnosti”.
„Naše je da obezbijedimo transparentnost upotrebe javnih resursa”, rekao je Milašinović i dodao da nema zloupotreba državnih resursa, odnosno da tokom izborne kampanje nije bilo zapošljavanja, niti socijalnih davanja mimo zakona, kao ni potrošnje budžetske rezerve mimo pravila, prenosi agencija MINA.
Koprivica je rekao da ASK ne problematizuje pitanje troškova aktivista na terenu, već tvrdi da toga nije bilo. Milašinović je odgovorio da je Demokratska partija socijalista kontrolisana osam puta i da nisu mogli da nađu “anomaliju te vrste”.
„Što je neko nekome dao pare na ulici ili uradio mimo zakonskih nadležnosti ASK-a, imate policiju”, rekao je on.
Na konstataciju Koprivice da su sudovi osporili odluke ASK-a, Milašinović je rekao da Agencija samo utvrđuje da li je neko prekršio zakon ili ne i o tome obavještava organ zadužen za izbor i imenovanja, i dodaje da su samim tim osporene odluke Skupštine, a ne ASK-a.
„Teško možemo govoriti o nezavisnosti i nepristrasnosti kada se institucije oslanjaju na ono što kažu partije bez temeljne provjere i kontrole sadržaja.Teško možemo govoriti da postoji odgovornost u trenucima kada Agencija kaže da u Cri noj Gori nema nikakve zloupotrebe državnih resursa, da j e ASK transparentna kad ne objavljuje sopstvena mišljenja”, naveo je Koprivica.
Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak ocijenila je da je sami izbor izvršnog direktora Agencije ukazivao da će „opet biti politički instruirana ličnost koja neće raditi ni nepristrasno, što se kasnije i pokazalo“.
„Uspjeli ste da razriješite i Vanju Ćalović, koja je jedina imala drugačija mišljenja na vašim sastancima. To govori da ova Agencija nije agencija koja radi ono što bi trebala da radi, već je to agencija koja štiti državne i javne funkcionere i partije na vlasti, da slučajno ne bi došlo do nekih sankcija prema njima“, navela je Bošnjak.
Ona smatra da ASK nema iste aršine prema opoziciji i vladajućoj većini.
„Žao mi je što smo imali vjeru u Agenciju. Mislili smo da će nešto uraditi, ali izbor direktora nam je pokazao da ASK neće raditi nepristrasno što se kasnije i dokazalo. Afera ‘Koverat’ je bila više nego očigledna”, rekla je Bošnjak.
Poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović, smatra da ima prostora unaprijeđenje rada kod ASK i Državne izbornu komisije.
„Mislim da je, kada govirimo o radu ASK, krajnje licemjerno da o radu ove Agencije govorimo negativno, kada njene odluke politički ne odgovaraju jednoj strani, a da prećutkujemo njihov zakonit, objektivan i nepristrasan rad onda kada njihov rad dovodi do razrješenja visokih funkcionera ili kažnjavanja vladajuće partije zbog kršenja zakona“, istakla je Šćepanović.
Kako je ocijenila, niko ne može da dovede u pitanje rad Agencije na osnovu zakona „i njihovu profesionalnost i objektivnost u radu“.
„Očigledan problem je da se utvrdi konflikt interesa da, kada Agencija utvrdi da postoji konflikt interesa za pojedine funckionere, koji su u tom trenutku pojedini predstavnici nevladinog sektora, tada se ona karakteriše na jedan način, a kada se utvrdi za ministra, onda se to prećutkuje. Moramo tu da budemo svi objektivni i da pozdravimio njihov objektivan rad“, rekla je Šćepanović.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, ocijenio je da institucije nisu funkcionalne i profesionalne, iz jednog razloga, što, kako je naveo, izvor iz kojega proističu institucije nije korektan, „a to je izborni proces“.
„Zbog toga moramo da se vratimo na izvor. Da bi nam istitucije bile profesionalne, da ne bi bile koruptivne, takav mora biti izborni proces. Ili će sledeće izbore pripremati, uz prethodni dogovor, tehnička vlada, ili ćemo imati kolaps političkog sistema“, naveo je Danilović.
Prema njegovim riječima, nema poštenih izbora ako ih ne bude pripremala tehnička vlada.
Za partije 6,49 miliona
Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) za partije se u 2019. izdvaja 6,49 miliona. Od toga iz budžeta Crne Gore 4,55 miliona, a iz budžeta opština 1,94 miliona. Continue reading Za partije 6,49 miliona
Svima sporan rad ASK, birajte novi Savjet
Izvor: Vijesti
Direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica uputio je Odboru za dalju reformu izbornih i drugih zakona predlog da to tijelo, pripremi i uputi Skupštini na usvajanje, po hitnom postupku, izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije. Continue reading Svima sporan rad ASK, birajte novi Savjet
Vrijeme je da zatvorimo poglavlje “fer izbora”
,,Pred nama je još jedna izborna reforma. 2018. i 2019. će, po svemu sudeći, biti godine još jedne promjene izbornih zakona. To će biti četvrta značajna izborna reforma od 1998., kazala je predsjednica CDT-a Milica Kovačević. Continue reading Vrijeme je da zatvorimo poglavlje “fer izbora”
Stručnjaci da budu pridruženi članovi
Predstavnici civilnog sektora tražili su da aktivno učestvuju u Radnoj grupi za izmjene izbornih zakona, kao što je bio slučaj u izmjenama izbornih zakona prije četiri godine. Oni smatraju da političke partije treba da svoje interese podrede opštem. Continue reading Stručnjaci da budu pridruženi članovi
Državna izborna komisija – neuspjeli eksperiment
CDT poziva političke partije da pokrenu hitan dijalog o novom rješenju za stvaranje nezavisne institucije Državne izborne komisije (DIK) i donošenju Zakona o izbornoj administraciji koji bi se uredio rad ključnog organa za sprovođenje izbora. Continue reading Državna izborna komisija – neuspjeli eksperiment