Parlament Crne Gore našao se u poziciji da zbog zatvaranja poglavlja na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU) “štanca” zakone, uz kršenje procedura, ali i izostajanja neophodne stručne javne rasprave, ocijenjeno je na drugom panelu CDT-ove konferencije “Kako izgleda parlamentarna demokratija na putu ka EU”.
Marko Sošić iz Instituta alternativa kazao je da je Skupština tokom ovog saziva primila 700 zakona, te da je usvojeno preko 550 zakona.
“To su ogromne brojke i to nije lijepo raspoređeno za ove nekolike godine mandata, većina ih je usvojeno u posljednje vrijeme. Onda vidite u kakvoj je poziciji parlament zbog zatvaranja poglavlja i na neki način “štancuje” zakone. Nema nadzora, nema procjene uticaja, od predatih zakona od poslanika, njih 19 ima nešto što bismo velikodušno tumačeći nazvali procjenom fiskalnog uticaja, svi ostali ili nemaju uopšte, ili imaju nešto gdje se samo kaže “ima sredstava u budžetu”, ocijenio je Sošić.
Osvrućući se na najavljeni Euro Model, Sošić je kazao da je to primjer “katastrofe parlamentarnog dostojanstva”.
“Na stranu što je Vlada prekršila svoje procedure, ali kad dva poslanička kluba kažu ovo je super (mislim na Demokrate i Novu srpsku demokratiju), a da ga makar nisu pročitali i vidjeli kako će to uticati na nas, ili da bar održavaju neku šaradu, to je stvarno depresivno”, kazao je Sošić.
Govoreći o ulozi parlamenta, Sošić je kazao da je za njega lično pitanje obavlja li ova institucija ključnu funkciju, a to je kontrola nad trošenjem budžeta.
“Mogu vam reći da rasprave o fiskalno teškim zakonima nisu sadržajne, vidite koliko se malo mijenja predlog zakona u toku rasprave, ništa mu se ne dešava u tom procesu. Nadzor nad budžetom je sada gori nego ikad, a instrumenata više nego ikad”, kazao je on.
Uroš Mišljenović iz organizacije Partneri Srbija je, govoreći o situaciji u susjednoj Srbiji, kazao je da se narodne inicijative gube u Skupštini, da krivične prijave nemaju epilog, te da se o tome uopšte i ne govori.
“Pokušavalo se na razne načine da se učestvuje u procesima, da ljudi učestvuju u radu organa, ali to i dalje ne funkcioniše kako bi trebalo i ne ispunjava ni minimum. Pokušalo se i vaninstitucionalno, ali to nije dovelo do nekih vidljivih rezultata. Ni prema parlamentu efekti ne mogu da se ostvare zato što ne postoji želja da se napravi odlučujući napredak na putu ka EU. Jedna rampa je tu spuštena namjerno, jer predlozi koji dolaze fundamentalno mogu da uzdrmaju stubove moći koje vladajuća stranka ima. Srbija je šampion u ostajanju na evropskom putu, vlasti namjerno žele tu jednu vječnu poziciju. Da se ne naprave ključni iskoraci, dok su s druge strane svjesni da bi izlazak sa tog kolosjeka značio kolaps ekonomije”, kazao je Mišljenović.
Govoreći o situaciji u Sjevernoj Makedoniji Marijana Jančeska Ugarković iz Metamorfozis fondacije je kazala da je problem kad skraćena procedura postaje standard.
“Problem je kad nemamo javne debate, konsultacije i zato postoji redovna procedura, koja nam omogućava vrijeme za stručnu raspravu. Problem nije dakle mogućnost skraćene procedure, već koliko se ona koristi opravdano. Brzina ne treba da bude zamjena za kvalitet”, dodala je ona.
Predstavnica UG Zašto ne?” iz BiH, Lamija Haračić ocijenila je otvorenost parlamenata u toj državi kao jako lošu.
Slično kao u Crnoj Gori, i u BiH dešava se, ukazala je Haračić, da se naknadno ubacuju predlozi zakona koji se usvajaju po hitnim procedurama, da parlamentarci nemaju dovoljno vremena da pogledaju tekst tog zakona, ali političkom voljom se usvajaju.
“Kada govorimo o negativnim praksama, svi parlamenti i sve institucije dijele negativne prakse, a kada govorimo o pozitivnim, to je uvijek pojedinačna neka jedinka za koju možemo reći “svaka čast, nešto se radilo”, navela je.
Govoreći o političkoj odgovornosti i političkoj participaciji, Haračić je pomenula da u BiH postoji platforma “Javna rasprava” koja je dizajnirana da građankama i građanima približi sam zakonodavni proces.
“Iako objavljujemo sve na toj platformi, pitanja građana, većina parlamentaraca se uopšte ne oglašava. Socijalne teme su one koje najviše interesuju naše korisnike i korisnice”, navela je Haračić i dodala da se ne objavljuju dokumenti o trošku sredstava, o javnim nabavkama, nema kvartalnih niti polugodišnjih izvještaja.