Crna Gora ne preduzima dovoljno kako bi zaštitila izborni proces od stranih uticaja, niti radi na jačanju mehanizama koji bi omogućili institucijama da se bave tim pokušajima, ocijenila je zamjenica direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović.
Gvozdenović je u CDT-ovom podkastu Akcija ocijenila da se država, uprkos višegodišnjem problemu sa stranim uticajima na izbore, ponaša “kao da nema šta da brani”.
“Pitanje je šta je Crna Gora uradila da zaštiti političke procese od stranih uticaja i kako se spremamo za predstojeće izbore. Činjenica je da se naša zemlja ponaša kao da nema šta da brani. Mi imamo višegodišnji problem sa stranim uticajima i to je situacija u praktično svakoj izbornoj kampanji”, ocijenila je Gvozdenović.
Govoreći o dinamičnom procesu EU integracija, sagovornica CDT-ovog podkasta ocijenila je da se Crna Gora danas nalazi u najvažnijoj fazi evropskih integracija od otvaranja pregovora i da je dobro što postoji volja na nivou institucija Evropske unije da naša država postane članica EU. Međutim, Gvozdenović ističe da Crna Gora ne može sebi priuštiti zaustavljanje reformi, te da se očekuje da Evropska unija to neće dozvoliti ni nakon učlanjenja.
„Proces evropskih integracija je prije svega politički i demokratski prelaz. Za zemlju sa ovakvim institucionalnim slabostima i nasljeđem zarobljene države, ovaj trenutak predstavlja jedinstvenu priliku da se pokrenu suštinske reforme oko kojih možemo postići konsenzus, a ne da imamo trule političke kompromise”, poručila je ona.
Gvozdenović je dodala da je ključno pitanje kako se te reforme sprovode u praksi i koliko njihove efekte građani zaista osjećaju.
„Rekla bih da benefite reformi osjećamo uglavnom u onim oblastima koje ne tresu partijske monopole. Tako imamo uvođenje SEPA sistema, najave ukidanja rominga ili sredstva iz Reformske agende. Ali nama reforme trebaju zbog stvari koje ne možete kupiti novcem”, kazala je ona.
Istorijska šansa sa sobom nosi istorijsku odgovornost
Gvozdenović je poručila da ova, istorijska šansa za učlanjenje u EU, nosi sa sobom i istorijsku odgovornost naših vlasti.
„Skupština je vrlo često bila mjesto za „ping-pong“ između političkih partija, i gotovo svaka partija u nekom trenutku je stavila svoj interes ispred interesa evropske integracije”, kazala je ona dodajući da je Crna Gora svjedočila i paradoksalnim situacijama da kada se partije vlasti i opozicije dogovore to ipak bude “na neku štetu građanki i građana”.
“Primjer za to je izborna reforma, na koju smo čekali 10 godina, pa kada su krenuli da se mijenjaju izobrni zakoni, političke partije su se dogovorile da drastično podignu iznos sredstava koji dobijaju iz državnog budžeta”.
Ona je dodala da je dodatni primjer način na koji su sprovedene promjene Ustava u oblasti pravosuđa, pojašnjavajući da partije nisu razgovarale sa stručnom javnošću, već simulirale javnu raspravu i da su samo “napravile mini predstavu za javnost”.
“Kada partije treba da čuvaju partijske monopole, tada drže leđa jedna drugoj i političke razlike se brišu”, poručila je ona.
Izborna reforma nije sveobuhvatna, resori u Vladi vještački kreirani
Kada je riječ o izbornoj reformi, pojašnjeno je da su u posljednja dva kruga izmjena izbornih zakona sprovedena neka dobra rješenja, ali da ipak većina međunarodnih preporuka ostaje neispunjena.
“Dobro je što smo definisali izbornu ćutnju, smanjili nerazumno dugu zabranu objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja uz obavezu objavljivanja detalja metodologije, takođe što su primjenjena rješenja koja treba da unaprede učešće žena u političkom životu Crne Gore”, kazala je Gvozdenović osvrćući se na izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika iz jula ove godine. Ipak, pojasnila je da je napravljen korak unazad u pogledu profesionalnih i stručnih kriterijuma koje treba da ispunjavaju članovi Centralne izborne komisije (CIK).
Kada je riječ o najnovijoj rekonstrukciji Vlade, Gvozdenović je poručila da smatra da “ovo nije Vlada meritorkratije, profesionalne i optimalne uprave, već prost zbir političkih aktera koji su se ujednili u nemogućnosti da na drugačiji način vrše”. Ona je poručila da postoji mnogo problema u radu takve Vlade, da političke partije zastupaju sopstvene interese u Vladi, te da se u takvoj Vladi sporovi rješavaju dodjelom resora.
“U Vladi imamo vještački kreirane resore, po želji pojedinaca iz partija. Kada neko ode iz Vlade, taj resor se dijeli, pripaja, razdvaja…što dovoljno govori o svrsishodnosti tih resora”, kazala je Gvozdenović.