Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti (49.16%) pokazuju rezultati CDT-ovog Regionalnog indeksa otvorenosti.
Dok parlament uporno odlaže usvajanje novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji bi institucije obavezao na veću transparentnost, istraživanje CDT-a pokazuje da državni organi ne poštuju ni važeći propis, prema kojem su dužni da na svojim internet stranicama objavljuju podatke o svom radu. U odsustvu efikasnog nadzora, izvršna vlast u Crnoj Gori faktički djeluje iznad zakona – odlučujući samoinicijativno koja će dokumenta objaviti i kada će građanima omogućiti pristup informacijama koje im pripadaju po zakonu.
U okviru istraživanja provjeravali smo dostupnost informacija o godišnjem radu institucija, njihovim izvještajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od značaja za slobodan pristup informacijama, komunikaciju putem društvenih mreža…
Uprkos jasnim zakonskim obavezama, više od polovine ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti.
Najbolje rezultate bilježi Ministarstvo pravde sa 86.18% ispunjenih kriterijuma otvorenosti. Slijede Ministarstvo javne uprave (66.77%), Ministarstvo ekonomskog razvoja (62.29%) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (61.18%). Na začelju su Ministarstvo turizma i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, sa po 33.19% ispunjenih indikatora otvorenosti.
Rad ministarstva javnih radova i energetike bio je tek u začetku u trenutku istraživanja, pa je njihova otvorenost analizirana na osnovu tada dostupnih podataka, dok će naredno istraživanje dati uporedne podatke i sveobuhvatni uvid u njihov rad.
| Ministarstvo pravde | 86.18% |
| Ministarstvo javne uprave | 66.77% |
| Ministarstvo ekonomskog razvoja | 62.29% |
| Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija | 61.18% |
| Ministarstvo odbrane | 57.44% |
| Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede | 56.32% |
| Ministarstvo finansija | 55.95% |
| Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera | 51.85% |
| Ministarstvo kulture i medija | 51.85% |
| Ministarstvo sporta i mladih | 51.1% |
| Ministarstvo vanjskih poslova | 48.49% |
| Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava | 47.37% |
| Ministarstvo zdravlja | 47% |
| Ministarstvo unutrašnjih poslova | 45.88% |
| Ministarstvo pomorstva | 43.45% |
| Ministarstvo evropskih poslova | 42.15% |
| Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga | 40.65% |
| Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine | 39.91% |
| Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama | 37.67% |
| Ministarstvo saobraćaja | 36.18% |
| Ministarstvo dijaspore | 34.68% |
| Ministarstvo turizma | 33.19% |
| Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije | 33.19% |
Rezultati istraživanja ukazuju na sistematsko kršenje Zakona o SPI, u dijelu koji definiše proaktivan pristup informacijama. Iako djeluje nevjerovatno, pojedina ministarstva nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, čime onemogućavaju građane i medije da ih direktno kontaktiraju.
Ministarstva takođe ne poštuju zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Na zahtjev za SPI koji smo uputili u okviru ovog istraživanja, samo šest ministarstava odgovorilo je u zakonskom roku, 18 resora je dostavilo odgovore naknadno, a jedno ministarstvo nam nije odgovorilo. Odgovori su u brojnom slučajevima stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali gotovo dva mjeseca.
Podaci se gube nakon rekonstrukcije
Praćenje rada izvršne vlasti u Crnoj Gori sve je složenije zbog učestalih rekonstrukcija vlade. U odsustvu jasnih politika otvorenosti i sankcija za nepoštovanje zakona, stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost. Podaci pokazuju da se strateški dokumenti i informacije prethodnih ministarstava ne objavljuju dosljedno na stranicama njihovih nasljednika, a dok su internet stranice dijela ministarstava koja su prestala da postoje i dalje dostupne, druge su uklonjene.
Iako većina ministarstava objavljuje informacije o javnim funkcionerima i njihovim zaradama, kao i spisak državnih službenika i namještenika, što je zakonska obaveza, to nije uvijek slučaj sa rekonstruisanim resorima.
Iako je prošlo skoro pet mjeseci od početka rada Ministarstva javnih radova, odnosno više od godinu u slučaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, do njih se ne može doći telefonskim putem jer nijesu objavili kontakt telefon na svojim internet stranicama.
Tek je trećina resora na svojim internet stranicama objavila godišnji program rada za 2024. godinu, dok je svega polovina njih učinila dostupnim izvještaje o svom radu. Većina “novoformiranih” ministarstava ne objavljuje godišnje planove i izvještaje o radu svojih prethodnika što je zabrinjavajuća praksa, jer onemogućava građane i civilno društvo da prate kontinuitet u radu institucija.
Nijedno ministarstvo nije objavilo budžet za 2024. godinu na svojoj internet stranici. U pojedinim slučajevima, resori formirani nakon rekonstrukcije objavili su budžete prethodnih ministarstava, ali ne i budžet nakon rebalansa iz septembra 2024, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri.
Podaci našeg istraživanja ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna. Sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje otežana.
Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a