Crna Gora od obnove nezavisnosti ima ozbiljne demografske probleme jer se sjever prazni a mladi odlaze iz zemlje iako je u protekle dvije decenije ostvaren značajan napredak u kvalitetu, uslovima života, zdravstvenoj zaštiti, ocijenjeno je na CDT-ovoj platformi „20 godina nezavisnosti: Od maja do maja“.
Bez obzira što je Crna Gora od obnove nezavisnosti ostvarila značajan napredak u kvalitetu, uslovima života, zdravstvenoj zaštiti, trajanju života mi se i dalje suočavamo sa ključnim problemom prethodne dvije decenije koji se ne zaustavlja – to je odlazak mladog stanovništva, poručila je direktorica Društva statističara i demografa Gordana Radojević. „Odlazak obrazovanog, sposobnijeg stanovništva, u koje smo značajno uložili. Karakterističan je problem demografskog pražnjenja sjevera, stanovništvo sjevera umanjeno za 20 odsto. Dugovječniji smo, obrazovaniji, stariji ali nam odlazi mlado stanovništvo“, rekla je ona.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Snežana Remiković, ocijenila je da je stanovništvo najvažniji resurs države i da se promjene u demografiji ne dešavaju preko noći.
“Prvo što bih istakla je starenje našeg stanovništva, prosječna starost je zaista porasla”, rekla je ona.
Ima, kada su u pitanju, migracije, velikih promjena. “Otprilike četiri godine smo ostarili u ovom periodu od 20 godina”, navela je Remiković. “Čim imamo starije stanovništvo, imamo manje žena u fertilnom periodu, nama je ta stopa bila i niža u 2006. godini, ali zašto se to desilo – zato što starimo kao društvo stare i žene i nemamo tog potencijala ženskog koje trebaju da rode” navela je Remiković.
Generalana direktorica direktorata za demografiju Mileva Brajušković Popović kazala je da jeste došlo do poboljšanja kvaliteta života i kada je u pitanju obrazovanje, zdravstvo. „Ali je sigurno da nismo ulagali u naš najvažniji resurs i da nismo iskoristili potencijale mladih ljudi“, ocijenila je i dodala da zbog toga imamo brojne demografske probleme.
Radojević je dodala da je pojedinac osnovna ekonomska jedinica “Nije to država, nije to ni preduzeće, preduzeće osniva pojedinac, institucionalizuje svoju aktivnost kroz preduzeće i svoju participaciju na tržištu rada, stvara dohodak koji država dalje kroz poresku politiku preraspoređuje i obezbjeđuje sve druge usluge stanovnicima”, navela je on ai dodala . da demografija nije stvar neke velike nauke.
“To je matematički proračun danas koji će biti osnova budućim osnovama i u svoj ovoj situaciji kakva jeste, vrlo nepovoljnoj sa stanovišta starosne strukture, Crna Gora je preduzela vrlo neobične mjere, a to je ukidanje doprinosa zapoenzino osiguranje i sve ono što će se u budućem periodu ispostaviti kao veliki problem ukoliko ne obezbijedimo nove generacije koje će da finansiraju rastuće potrebe sve starijeg stanovništva”, kazala je Radojević.
Brajušković Popović je istakla da je Ministarstvo socijalnog staranja i brige o porodici započelo izradu Demografske strategije.
“I u konsultacijama sa predstavnicima Vlade došli smo do zaključka da je to najvažnija strategija koju država treba da ima i da treba da bude krovni strateški dokument. Sve druge politike treba da budu u funkciji razvoja stanovništva. Mislim da konačno prepoznajemo da ulaganje u ljude nije trošak, nego najbolja dugoročna investicija”, rekla je ona.
Govoreći o EU inetgarcijama Radojević je rekla – dva su smjera, sigurno će doći do odliva stanovništva i to se već dešava, ako pogledamo zadnje decenije, posebno zadnjih 5-6 godina naše stanovništvo odlazi, traženi su, širom svijeta se kreiraju pozivi za privlačenje stranaca i to je očekivano i sigurno će doći, posebno jer će administrativna procedura i trošak odlaska biti niži ako budemo članica EU. Ali to će kreirati i drugi tok, neko će poželjeti da dođe i da živi ovdje. Crna Gira ima niz prednosti i po svim međunarodnim rang listama negdje tu prvu četvrtinu ili trećinu, i to po miru, po humanom razvoju i po eknomskim slobodama i niz drugih prednosti koje može iskoritit u toj novoj preraspodjeli stanovništva i privući onoliko stanovništva, koliko je,. Uslovno rečeno, optimalno da održi svoju ekonomski i društvenu aktivnost.
Remiković je kazala da MONSTAT sprovodi istraživanje koje se odnosi na uslove života i standarda kojima se mjere nejednakosti u društvu. Iako se zove “linija siromaštva”, ona je relativna i ukazuje na nejednakosti. Stopa rizika od siromaštva pokazuje da je 2013. godine iznosila oko 25%, a 2024. godine je pala na 20%, ali i dalje imamo izraženo siromaštvo, pri čemu svaki peti stanovnik živi u riziku od siromaštva.