Lažne i obmanjujuće informacije o električnim vozilima u velikom broju su prisutne u Crnoj Gori, Hrvatskoj i drugim mediteranskim zemljama Evrope, pokazalo je istraživanje koje su sproveli Faktograf i Raskrinkavanje.me.
Komparativna analiza obuhvatila je, pored Crne Gore i Hrvatske, Španiju, Italiju, Francusku i Grčku, te pokazala da u dezinformisanju o električnim vozilima dominiraju tri narativa i to:
– „Električna vozila su nebezbjedna i/ili nepouzdana“, odnosno tvrdnje da su električni automobili opasni, nepouzdani ili nepraktični (na primjer, da su električna vozila sklona katastrofalnim zapaljenjima ili da ne mogu funkcionisati u određenim uslovima),
– „Klimatske politike su štetne i/ili nepotrebne“ ili tvrdnje usmjerene na vladine politike ili ekološke inicijative koje uključuju električna vozila, prikazujući ih kao nedjelotvorne ili čak štetne,
– „Naučna saznanja o električnim vozilima su nepouzdana“, odnosno tvrdnje koje iskrivljuju naučne činjenice o električnim vozilima.
Dvije redakcije istraživale su rasprostranjenost lažnih i obmanjujućih informacija o električnim vozilima u svakoj od posmatranih zemalja, identifikovale dominantne narative i analizirale način na koji se ovi obrasci prepliću sa specifičnim kontekstom svake države.
U obzir je uzet nivo javnog povjerenja u institucije i medije, stopa usvajanja električnih vozila, dostupnost infrastrukture za punjenje, kao i širi skup socioekonomskih faktora – poput prosječnog bogatstva stanovništva i stanja razvoja željezničke saobraćajne mreže.
Istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj trenutno udio električnih vozila 0,4 odsto, dok je u Crnoj Gori, zaključno sa 1. novembrom registrovano 737 potpuno električna vozila, što čini 0,2 odsto ukupnog voznog parka.
Najviše električnih vozila u voznom parku putničkih automobile ima u Francuskoj, gdje oni čine 2,2 odsto voznog parka, zatim u Španiji 0,6 odsto te Italiji 0,5, dok je udio u Grčkoj jednak onom u Crnoj Gori 0,2 odsto.
Na osnovu dostupnih podataka može se zaključiti da dominantni obmanujući narativi o električnim vozilima u svakoj zemlji koriste lokalne „slabe tačke“, bilo da je riječ o strahu od novih tehnologija, nezadovoljstvu političarima ili nepovjerenju u stručnjake.
U Španiji, Italiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori dominira narativ o bezbjednosti i pouzdanosti električnih vozila, u Francuskoj sumnja u efikasnost klimatskih politika, dok je u Grčkoj najizraženiji narativ nepovjerenja prema nauci. Razumijevanje ovih nijansi od ključne je važnosti za oblikovanje efikasnih odgovora na lažne i obmanjujuće informacije.
Cijela analiza „Lažne i obmajujuće informacije o električnim vozilima u mediteranskom dijelu Evrope“
dostupna je na linku.