Crna Gora nije imala reformsku vladu, institucije su urušene, odgovor države na ekstremizam takav da se ne vidi, i gdje se za govor mržnje postupa selektivno država je poražena, poručeno je sa trećeg panela Nacionalne platforme za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica je ocijenio da je odgovor države na ekstremizam vrlo parcijalan i da se, kao takav, ne vidi. Naveo je da ima djelova države koji bi se bavili ovim, ali ako se gleda sistemski odgovor, njega nema.
„Treba nam strategija koja će da uveže sistem. Nacionalno operativno tijelo (NOT), taj tim nije bolji, nego je gori nego ranije, u državi ima slobodnih ostrva ali sistem je poklopljen partitokratijom. Za dvije godine bila su četiri nacionlana koordinatora, ne znam kakvo znanje da imaju nemoguće je napraviti kontinuitet u tom poslu ali ima i 80 odsto ljudi koje pretjerano ne sjekira ono što je tema njihovog posla“, rekao je Koprivica.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, Sergej Sekulović, ocijenio je da važeće krivično zakonodavstvo i sada daje osnovu da se može krivično goniti za govor mržnje, ali da je to rasuto u dosta članova, a negdje, kako je dodao, i uslovno rečeno, sakriveno u drugim članovima.
„Mnogo je racionalnije i bolje, a i praktičnije da imamo jasno izdvojeno krivično djelo teški govor mržnje. Postojale su dileme da li taj govor mržnje koji je propisan u članu 9a Zakona o zabrani diskriminacije samo prepisati ili uzeti to kao osnovu pa ga malo preformulisati i dati mu jedan dodatak koji je bitan za cijelu priču pa se tu dodalo – “može da proizvede nasilje i mržnju u odnosu na druga lica i grupu lica”. Važno je i ko govori i gdje govori, putem čega prenosi poruku, pa sve do političkog konteksta koji se naslanja na tu poruku“, rekao je Sekulović.
Dodao je da se može raspravljati i o visini kazne, odnosno, da li kazna od tri godine ima dovoljno odvraćajući efekat ili ne.
„Suština cijele priče je ta što se sve ovo radi iz nužde, iz muke, ne iz nekog zadovoljstva, što se prepoznalo da postoji jedna poplava govora mržnje, posebno na društvenim mrežama, ali i u javnom prostoru i da se postojeće zakonodavstvo unaprijedi“, naveo je on.
Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, Ana Kalezić, ukazala je da niko ne može pobjeći od činjenice da se govor mržnje prepoznaje u Crnoj Gori.
„Ne možemo pobjeći ni od činjenice da Crna Gora predstavlja jedno podijeljeno društvo u kulturološkom, socijalnom i vjerskom segmentu. I kao takvo, predstavlja izazov za pojavu ovakvih društvenih pojava“, rekla je ona.
Objašnjavajući razliku između zločina iz mržnje i govora mržnje Kalezić je istakla da zločin iz mržnje može biti svaka radnja koja je prepoznata u kodeksu krivičnog zakonodavstva ukoliko se u postupku utvrdi da je to djelo učinjeno iz mržnje, zbog nekog motiva koji ima učinilac krivičnog djela, a prema oštećenom zbog nekog njegovog ličnog svojstva.
„To mogu biti različita krivična djela. Kod nas se najčešće javljaju ugrožavanje sigurnosti, nasilničko ponašanje, to može biti laka ili teška tjelesna povreda i slično“, navela je ona.
„Sa druge strane, govor mržnje predstavlja čisti verbalni delikt čija je osnova karakteristika što širi netrpeljivost i mržnju i čini se izražavanjem, bilo na javnim skupovima, bilo na internet medijima. Institucionalni odgovor postoji“, kazala je Kalezić.
Istakla je i da izjave koje se prijave kao govor mržnje ne mogu i ne smiju biti uzimane fragmentalno, već integralno. „Razmatra se koji je kontekst te priče i u konačnom da li je takav govor mržnje mogao izazvati negativnu posljedicu“, dodala je ona.
Istakla je i da nije saglasna da nema institucionalnog odgovora na ekstremizam i govor mržnje.
„Iako bi ga mogli bolje koristiti nego što jesmo do sada. Pretpostavljam da se bolje koriste instrumenti koje imamo, ova pojava ne bi bila u toj mjeri raširena.”
Koprivica je istakao da je Crna Gora kao država u zadnjih 25 godina zapustila svaki njen ćošak, te da ne postoji nijedan ćošak kojem ne treba provjetravanje.
„Mi nismo imali reformsku ekipu, nismo imali Vladu koja bi to uradila i izgubila izbore. Priča iz devedesetih da je Milo Đukanović proglašen reformistom je bila za spoljnju upotrebu, a na unutrašnjem planu – nepotizam, uništavanje institucija, on je najbolji Miloševićev učenik to ne smijemo zaboraviti, onda dovođenje potpuno nesposobnih ljudi na adekvatna mjesta i na taj način urušavanje institucija. Ovi što su došli poslije njega, za pet godina, kao sistem, u tim svim ćoškovima, ne vidim napredak. Obrazovanje nam je otprilike osamdesetih bilo progresivnije, planiranje prostora je bilo progresivnije“ rekao je Koprivica i ponovio da nam je potrebna reformska vlada.
„Ne u nekim tačkama nego u svim djelovima. Mi je nismo imali od nezavisnosti, ni prije, ni danas, sačekaćemo neku koja će reći – meni je prioritet obrazovanje, zdravstvo, ljudska prava, mi takvu nismo imali nikada“ naveo je on.
Komentarišući to što ANB objavljuje svoje akcije i priče o formiranju paradžemata u Plavu, on je ukazao da ANB ne priča o najgorim ekstremnim grupama koje postoje i djeluju u Crnoj Gori a djeluju sa pravoslavnog pola.
„I sad mi čitavu problematiku treba da svalimo na muslimane, Bošnjake. Mi nemamo državu koju je baš briga koji je ekstremizam u pitanju“, rekao je Koprivica.
Sekulović je kazao da neće govoriti „ni o Marku ni o Janku“. „Ali ću reći da kad se djeluje selektivno u bilo kom slučaju, to je poraz države. Ako ljudi osjećaju da je tako i ako vide da to nije incident, koji može donekle da se toleriše, nego vide da je to pravilo i uočljivo je velikom broju ljudi, onda je tu već priča o nekoj ozbiljnoj, pravno uređenoj državi završena“, naveo je on.