Članovi Državne izborne komisije (DIK) nisu neutralni pravnici i tu su da iznesu partijski stav zbog čega su se odluke u ovoj komisiji donosile unaprijed i sa određenim ciljem ona postupa selektivno.
Ovo su poručili sagovornici CDT-ovog podkasta Akcija.
Siniša Gazivoda, advokat i član Tužilačkog savjeta, kaže da svjedočimo kontinuitetu postupanja, jer su članovi DIK-a tu da iznesu partijski stav, te da nijesu neutralni pravnici, koji bi trebalo da budu članovi tog organa.
“Ovo je unaprijed donešena odluka sa određenim ciljem. Nije ni ostavljen rok da se otklone nepravilnosti, već je kandidatura odbijena. Nije se dala šansa ustavnom sudu da reaguje. A, to bi bio i pravi test za ustavni sud u ovom novom sastavu. Propisi su laički napisani, nijesu poštovana pravila, niti pravni standardi. DIK ovim pitanjem nije trebalo da se bavi, to je trebalo da uradi MUP”, kaže Gazivoda.
Damir Suljević, član Državne izborne komisije je saglasan sa Gazivodom i navodi:
“DIK izašla iz okvira svoje nadležnosti i obraćanje RIK-u Srbije u odnosu na gospodina Spajića je suprotno propisima i onome što su njene nadležnosti. DIK je trebalo da se obrati MUP-u i provjeri validnost dokumenata priloženih za kandidaturu. Nakon neprihvatanja kandidature, DIK je trebalo da donese odluku da se otklone nedostaci, ali napravljen je procesni propust. DIK nije donijela zaključak, već jednostavno odbila kandidaturu. Stiče se utisak da je DIK postupila selektivno. ”
Programska direktorica CDT-a, Milica Kovačević kaže da je u pitanju presedan koji se nije desio slučajno, što još jednom upućuje na to da nam je potrebna izborna reforma koja se, kako kaže, ignoriše godinama.
“Potpuno je jasna politička namjera da se utiče na izbore. Od starta je bilo jasno da je ovo pitanje u nadležnosti MUP-a, a DIK je morala znati svoje nadležnosti. Do sada smo imali mnogo izbora na kojima je učestvovao Andrija Mandić iz DF-a, pa njegovo pasivno biračko pravo (zbog sumnje da ima državljanstvo Srbije) nikada nije dovedeno u pitanje. Niti njegovo, niti jednog kandidata na izborima”, ističe Kovačević.
Odbijen zahtjev za uvid u potpise podrške
Sagovornici u podkastu podsjetili su da je CDT-u, kao i OEBS-u odbijen zahtjev da izvrše uvid u potpise podrške kandidatima i istakli da se samo CDT-u javilo više od hiljadu građana, jer su dobili informaciju da su dali podršku nekom od kandidata, iako to nikada nijesu uradili. Suljević smatra da je svima trebalo omogućiti uvid i to na način koji bi bio u skladu sa poštovanjem zaštite ličnih podataka, što na kraju ipak nije bio slučaj. Tim prije što su, kako ističe, na obrascima koje je dostavio jedan od kandidata bili vidljivi tragovi pisanja, ali bez mastila, a u šta je on imao uvid, što upućuje na izborne mahinacije.
Kovačević ističe da svjedočimo novoj situaciji, te da je neophodno poboljšati zakonska rješenja i kontrolu:
“Prethodni uvid koji smo imali pokazao je isti rukopis na desetinama i stotinama papira. Moramo svi biti saglasni da cilj posmatranja, odnosno uvida u potpise podrške, nije kritika, već podrška procesu, ali to je sada nemoguće. DIK je napravila grešku, a pitanje je kada će reagovati tužilaštvo.”
Gazivoda kaže da je pročitao mišljenje Agencije za zaštitu ličniih podataka, kojom se zahtjev za uvid u potpise podrške odbija i smatra da ono nije uvjerljivo. Dodaje i da nije činjenično i pravno dobro obrazloženo, te da je promašena suština:
”Jedno od prava posmatrača je da prate rad organa za sprovođenje izbora. To ne znači da se samo prate sjednice, već i ostali aspekti rada, jer postoji javni interes da se o tome govori. S obzirom na to da je ovo pravo onemogućeno, ostali smo u mraku i imamo pravo da sumnjamo više nego ranije.”
Đukanovićev treći mandate
Dosta polemike ovih dana vodi se i oko toga da li aktuelni predsjednik, Milo Đukanović, ima pravo na još jedan mandat. Ustavnom sudu predate su dvije žalbe na njegovu kandidaturu, a Gazivoda kaže da bi one već morale biti u proceduri, zbog kratkih rokova. I Gazivoda i Kovačević poručuju da je sve na Ustavnom sudu, koji, kako kažu, trebalo hitno da se oglasi po žalbama i ovom pitanju, jer sve liči na situaciju sa Filipom Vujanovićem, koji se kandidovao za predsjednika i pobijedio 2013.
“Pitanje je široko i kompleksno, ali u stvari glavno pitanje će biti – da li postoji kontinuitet ili diskontinuitet u cijelom pravnom sistemu do 2006.”, kaže Gazivoda.
“Ustav ne smijemo tumačiti kao pravilnike i važno je da ustavni sud progovori”, dodaje Kovačević.
Na pitanje – da li Andrija Mandić može biti predsjednički kandidat jer se protiv njega i dalje vodi proces za državni udar, Gazivoda kaže da je do okončanja postupka on nevin, da je njegova kandidatura utvrđena i da ona sada ne može biti osporena.
A, da li će ovakva atmosfera uticati na sami rezultat izbora, sagovornici podkasta Akcija zaključuju:
“Ovi izbori jesu drugačiji jer pravno još nije okončan prethodni izborni proces (lokalni izbori 2022), izborna kampanja je skraćena. Uskraćivanje mogućnosti Spajiću da učestvuje može na kraju da dovede do zaključka da su organi za sprovođenje izbora odlučivali o samim izborima, u nekom smislu”, ističe Gazivoda.
“Izbori se ocjenjuju na kraju, kroz legitimitet, kroz odziv birača i u odnosu na to kako je rezultat prihvaćen od učesnika izbora. Proces je imao ozbiljne nedostatke, ali nadam se novom pritisku za izbornu reformu jer je to prioritet svih prioriteta do narednih parlamentarnih izbora”, zaključila je Kovačević.