Slabim institucijama potrebne snažne NVO

Slabim institucijama potrebne snažne NVO

25/12/2022

Produbljena politička kriza i nestabilnost prouzrokovale su stagnaciju na polju održivosti nevladinih organizacija u Crnoj Gori, pokazao je Indeks održivosti organizacija civilnog društva koji Centar za demokratsku tranziciju (CDT)  sprovodi u saradnji sa USAID-om.

Održivost organizacija civilnog društva u Crnoj Gori, prema indeks-u koji analizira prednosti i nedostatke ambijenta za njihov razvoj, a gdje je najbolja ocjena 1 a najlošija 7, ocijenjena je četvorkom.

Zamjenica programskog direktora u CDT-u, Milena Gvozdenović, predstavljajući rezultate indeksa, kazala je da je od sedam oblasti koje se ocjenjuju najbolju ocjenu dobile oblasti – pravno okruženje i zagovaranje koje su ocijenjene sa 3.5, dok je najlošije ocijenjena finansijska održivost NVO (4.8).

Gvozdenović je pojasnila da je sukob između vlade i parlamentarne većine koja je izglasala Vladu, u 2021. godini, doveo do odlaganja usvajanja novih zakona, odugovlačenja reformskih procesa što je, kako  je dodala, praktično onemogućilo organizacijama civilnog društva da obavljaju svoje aktivnosti.

“Ključne zakonodavne inicijative za stvaranje povoljnijeg okruženja za rad NVO, poput analize sprovođenja Zakona o NVO, izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama, novog Zakona o volontiranju nijesu usvojene 2021. godine, a svi se sjećamo obećanja vlade da će dati prioritet svom strateškom partnerstvu s civilnim sektorom”, rekla je Gvozdenović.

Ona je istakla da su NVO nastavile da budu konstruktivni kritičari vlasti i da reaguju na prijetnje demokratiji, ali da su ih, sa druge strane, često dočekivale lažne optužbe.

“Od toga da su one NVO koje istupaju sa kritikama motivisane političkim agendama, da sprovode lažna istraživanja i rade na promovisanju stranih interesa u Crnoj Gori. Posebno je zabrinjavajuće to što znamo da su takve optužbe dolazile od visokih javnih zvaničnika, što ima nesumnjiv uticaj na percepciju nevladinih organizacija u javnosti”, kazala je Gvozdenović.

Ona je istakla da su NVO jedinstvene u stavu da je teško da vrše svoje funkcije zbog toga što državni organi i preduzeća u državnom vlasništvu kriju informacije, i dodaje da je generalno zabrinjavajuća stopa odgovora na pitanja i zahtjeve koje dolaze od NVO.

“Dakle, ni prethodne dvije a ni sadašnja Vlada nisu uradile ništa na polju slobodnog pristupa informacijama tako da i dalje radimo po starim, problematičnim rješenjima”, dodala je Gvozdenović.

Kako dodaje, značajna kašnjenja u finansiranju projekata i programa NVO od strane države ugrozila su održivost socijalnih usluga koje ne pružaju same državne institucije.

“Problem je posebno jasan kada imamo u vidu da su najpogođenije organizacije koje se bave problemima najugroženijih u društvu – odnosno organizacije koje građanima treba da pruže sklonište, pravnu pomoć, psihološke usluge… To je neprihvatljivo”, ističe Gvozdenović.

Ipak, navodi da su NVO u Crnoj Gori, uprkos svim ovim problemima, izvor dobrih incijativa i zaštitnice građanki i građana i njihovih prava.

“U mnogim situacijama NVO su vukle institucije naprijed, nudile kvalitetna rješenja, jer, društvu slabih institucija su potrebne snažne organizacije civilnog društva”, zaključila je Gvozdenović.

Izvršna direktorica Društva statističara i demografa Crne Gore Gordana Radojević kazala je da rezultati Indeksa posebno opominju na potrebu saradnje između NVO i vlasti na sprovođenju neophodnih reformi u našoj zemlji.

„Osim što vlast treba da omoguće uslove za razvoj NVO-a, sada je samoj vlasti i državnim instiutcijama potrebna dodatna snaga od NVO sektora za ostvarivanje evropske agende”, kazala je ona.

Međutim, podsjetila je Radojević, na primjeru popisa stanovništva demonstriran je pogrešan pristup prema statistici i NVO inicijativama.

“Društvo bez snažnih i održivih NVO nije snažno niti održivo, NVO su tu da artikulišu društvene potrebne i institucije ne bi trebalo to da ignorišu”, zaključila je ona.

Detalji dostupni na: https://www.nvoindeks.cdtmn.org/.